Sassoli: Pravi trenutak za Zapadni Balkan

Predsjednik Evropskog parlamenta David Sassoli izjavio je danas na Bledskom strateškom forumu da je sada pravi trenutak da Evropska unija uloži novu energiju u proces proširenja i da prije svega misli na zemlje Zapadnog Balkana, navodi Tanjug.

Sassoli je na prvom liderskom panelu BSF-a „Budućnost Evrope – odoljeti i istrajati“ rekao da je Uniji potrebna zajednička odbrambena politika „koja nema odgovore još od 1953. godine“, kao i da EU mora zaštititi svoje granice.

Također, istakao je da u tome značajnu ulogu imaju i, kako je rekao, partneri i bliski prijatelji EU – zemlje Zapadnog Balkana,"od Beograda do Tirane, Skoplja, Sarajeva, Prištine i Podgorice".

"Zemlje Zapadnog Balkana su dio naše historije, dijelimo zajednički identitet. Zato moramo priznati sebi da u procesu pristupanja moramo preispitati ovaj proces, jer ne mogu čekati decenijama da se pridurže evropskoj porodici. Svako odlaganje zato može dovesti do toga da Zapadni Balkan padne u ruke drugih aktera", naglasio je Sassoli i dodao kako stabilan, miran i demokratski kontinet može donijeti veliku korist za sve građane Evrope.

"Sada je trenutak da uložimo novu energiju u proces proširenja i zato sam uvjeren da će slovenačko predsjedavanje doprinijeti i igrati važnu ulogu po tom pitanju u narednih nekoliko mjeseci."

Sassoli je dodao da je i za EU ovo teško vrijeme u historiji, ali i vrijeme koje pruža velike mogućnosti i da zato trebaju biti odgovorni oni koji vode EU jer će im suditi historija.

Janša na Bledskom strateškom forumu poručio "Jaka EU proširena na Z. Balkan"

Premijer Slovenije Janez Janša izjavio je danas, na Bledskom strateškom forumu, da je glavni izazov evropskih integracija osiguranje jedinstva uz poštivanje različitosti, dodajući da vidi Evropu u budućnosti kao jaku EU sa jakim državama članicma, proširenu na Zapadni Balkan, u miru sa sobom, i mirnim i prosperitetnim okruženjem, prenosi Tanjug.

Janša je, u uvodnom obraćaju na BSF, podsjetio da je Slovenija pristupila Uniji 2004. godine, što nije, kaže, vidjela samo kao mogućnost za ekonomski napredak, već kao povratak osnovnim vrijednostima, dodajući da je EU danas drugačija nego što je bila tokom prvog predsjedavanja Slovenije 2008. godine.

Prvo slovenačko predsjedavanje bilo je, kaže, posljednje koje nije obilježila kriza, finansijska, migrantska, Brexit…

"Nadamo se da u vremenu pred nama djelovanje EU mora postati strateško i dugoročno, usmjereno na postizanje cilja koji su postavili očevi osnivači EU – Evropa slobodna, cijela i u miru sa sobom i susjedima", rekao je Janša i naveo da je glavni izazov evropskih integracija osiguranje jedinstva uz poštovanje različitosti, dodajući da je jasno da poštoji više vizija budućnosti Evrope, ali da to ne smije biti razlog za podjele.

Kako je rekao, moraju se naći odgovori na sve izazove a to se neće desiti ako smo podijeljeni.

"Ne moramo izmišljati toplu vodu, ali, moramo se vratiti na početak – traženje konsenzusa, uzajamno poštovanje i solidarnost", kazao je Janša.

"Zamislimo i vidimo Evropu i EU koja je zasnovana na evropskoj civilizaciji, jaku Uniju koja počiva na jakim državama članicama, proširenu novim članicama sa Zapadnog Balkana, sa snažnim evropskim institucijama. Vidimo EU koja je u miru sa sobom i sa mirnim i prosperitetnim okruženjem."

Zamjerke predsjednika Srbije

Evropska unija ne može razgovarati o svojoj sigurnosti i evropskom identitetu bez Srbije čije je članstvo u savezu geopolitički interes, rekao je u srijedu na Bledu mađarski premijer Viktor Orban, prenosi agencija Hina.

"Treba nam Srbija zbog geopolitike", rekao je mađarski čelnik na Bledskom strateškom forumu, na panelu na temu budućnosti Evrope.

"Srbija je ključna. Bez Srbije kao članice EU-a ne može se razgovarati o sigurnosti ili cjelokupnom evropskom identitetu. Više nama treba srbijansko članstvo EU-u nego što to treba Srbiji."

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić učestvovao je na istom panelu kao jedini predstavnik države koja nije članica EU-a, uz šest evropskih premijera, među njima i hrvatskog šef Vlade Andreja Plenkovića.

Vučić je naglasio kako je Srbija bila entuzijastična oko procesa pristupanja Uniji, ali "taj entuzijazam više ne postoji".

"Našli smo svoje načine da nadvladamo ekonomske poteškoće. Stvorili smo svoje mehanizme", kazao je Vučić. I dodao kako je Srbija i dalje u potpunosti predana evropskom putu, no "morala je preživeti i poboljšati položaj svojih ljudi".

Predsjednik Srbije EU-u zamjera što ne nagrađuje napredak država kandidatkinja kad ispune neke od kriterija za članstvo.

"Severna Makedonija je promenila ime, dobila je obećanja da će se otvoriti proces, je li se to dogodilo?", pitao je Vučić o državi je riješila spor oko imena s Grčkom, ali sad joj otvaranje pregovora blokira Bugarska.

"Ne tražim pomoć i ne plačem, samo govorim što je istina i mi to vidimo."

Predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel na panelu je kazao kako je EU, svjesna da mora biti vidljivija u Srbiji, povećala investicije u toj državi što je Vučić potvrdio.

Evropski zvaničnici i lideri država članica Evropske unije stigli su na 16. Bledski strateški forum (BSF), koji se u srijedu i četvrtak održava na Bledu.

Prvi je stigao ministar vanjskih poslova Slovenije Anže Logar, koji je sa slovenskim premijerom Janezom Janšom dočekao delegacije, prenosi Beta.

Prvi zvaničnik kojeg su dočekali bio je albanski premijer Edi Rama, koji nije želio novinarima govoriti o očekivanjima od Foruma.

U Festivalsku dvoranu na Bledu među prvima su stigli evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi te bjeloruska opoziciona političarka Svetlana Tihanovskaja.

Nakon njih stigli su predsjedavajući i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željko Komšić i Šefik Džaferović, grčki premijer Kyriakos Mitsotakis te njegove hrvatske i mađarske kolege, Andrej Plenković i Viktor Orban.

Učesnici panela

U fokusu ovogodišnjeg BSF-a, na kojem učestvuje i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, bit će budućnost Evrope i njena otpornost na izazove.

Vučić će, kao jedini političar iz regije, o tome govoriti na prvom liderskom panelu, na kojem učestvuju i predsjednik Evropskog parlamenta David Sassoli, premijeri Češke Andrej Babiš, Slovačke Eduard Heger, Slovenije Janša, Grčke Mitsotakis, Mađarske Orban i Hrvatske Plenković.

Na tom panelu govorit će i državni sekretar Vatikana Pietro Parolin, predsjednik Vijeća EU-a Charles Michel i evropska komesarka za demografiju i demokratiju Dubravka Šuica.

U okviru Strateškog foruma bit će razmatrano i proširenje EU-a.

Na panelu posvećenom toj temi, koji će otvoriti predsjednik Slovenije Borut Pahor, učestvovat će predsjednik Bugarske Rumen Radev, premijer Slovenije Janša, članovi bh. Predsjedništva Komšić i Džaferović te premijeri Crne Gore Zdravko Krivokapić, Albanije Rama, Sjeverne Makedonije Zoran Zaev, Poljske Mateusz Morawiecki, Kosova Albin Kurti, kao i novi visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt.

Na tom panelu bit će i predsjednik Evropskog vijeća Michel, kao i komesar za proširenje Varhelyi.

Glavne teme

Generalni sekretar BSF-a Petar Grk najavio je ranije kako će približno 170 panelista iz cijelog svijeta razgovarati o različitim aspektima budućnosti Evrope i da je to prioritet.

"Slaba Unija nije nikome u interesu. Slaba Unija znači nejasnu budućnost, kako u pogledu naših međusobnih odnosa, tako i uloge koju će EU imati u budućoj međunarodnoj arhitekturi. Debata je dostigla fazu u kojoj je potrebno pronaći rješenje kako možemo nastaviti da živimo zajedno kao EU ili kao Evropa", rekao je Grk.

Objasnio je da će četiri glavne teme na konferenciji biti budućnost Evrope, transatlantski odnosi, razvoj i digitalizacija, kao i da će raspravu o transatlantskim odnosima obilježiti dešavanja u Afganistanu, a razgovori o državnom razvoju bit će povezani s borbom protiv klimatskih promjena.

Na dnevnom redu će biti i pandemija COVID-19, a ovogodišnji paneli fokusirani su na oporavak od pandemije.

Zbog trenutne epidemiološke situacije, neki učesnici će učestvovati u debatama virtuelno, dok će većina prisustvovati lično.