EU / POLITIKA

EU pravi platformu za borbu protiv rada na crno

Europska komisija predložila je da se napravi europska platforma protiv rada na crno kako bi EU što učinkovitije sprječavala i otkrivala neprijavljeni rad.

12.04.2014. 10:58 / Izvor: EurActiv.rs

Europska komisija predložila je da se napravi europska platforma protiv rada na crno kako bi EU što učinkovitije sprječavala i otkrivala neprijavljeni rad.

Platforma će okupiti različita nacionalna tijela angažirana u borbi protiv rada na crno koji pravi veliku štetu konkurenciji i javnim proračunima i pogoršava uvjete rada. Nedavno europsko istraživanje pokazalo je da svaki deseti građanin EU kupuje proizvode iz neprijavljenog rada,4% ispitanika priznaje da rade na crno, a 3% ih poslodavci dijelom isplaćuju " na ruke ". Procjenjuje se da siva ekonomija odnese 15-20 % europskog bruto domaćeg proizvoda.

Komesar za zapošljavanje, socijalna pitanja i inkluziju Laszlo Andor rekao je da neprijavljeni rad lišava radnike socijalne zaštite, predstavlja rizik za njihovo zdravlje i sigurnost i snižava standarde rada. Također, kako je ocijenio, potkopava lojalnu konkurenciju za poslovanje i ugrožava održivost javnih finansija i sistema socijalne zaštite.

"Na kraju svi gube. Zato je Komisija odlučna podržati članice (EU) u borbi s tom pošasti, da zaštitimo radnike i okruženje u kojem posluju firme, kao i fiskalne prihode", istaknuo je Andor.

Nova europska platforma okupiće sve nadležne, poput inspekcija rada, poreznih i migracijskih službi, kao i druge zainteresirane strane, npr.  predstavnike poslodavaca i zaposlenika na razini EU.

Predloženo je da članice platforme budu sve zemlje Europske unije jer rad na crno pogađa sve a zajedničko djelovanje je ključno kako bi se taj problem riješio i na prekograničnoj razini.

Platforma će popuniti "vakuum" na razini EU, gdje se o radu na crno do sada govorilo samo sporadično i nekoordinirano u različitim odborima i radnim skupinama. Ona će omogućiti učinkovitiju suradnju među onima koji se svakodnevno bore protiv neprijavljenog rada.

Neprijavljeni rad definira se kao aktivnost koja je po svojoj prirodi zakonita ali se ne prijavljuje vlastima. Ta definicija ugrađena je u Europsku strategiju za zapošljavanje i od 2001. godine je uvrštena u nacionalne smjernice za zapošljavanje.

Nedavno objavljeno specijalno istraživanje Eurobarometra pokazalo je da građani EU koji rade na crno zarade u prosjeku 300 eura godišnje dok oni koji koriste neprijavljeni rad na to troše 200 eura. Radnici na crno uglavnom su angažirani na renoviranju i krečenju stanova, popravci kola, čuvanju djece.

Više od polovice onih koji su koristili robu ili usluge iz neprijavljenog rada kažu da su to učinili zbog niže cijene, a petina da bi učinila uslugu prijatelju, rođaku ili susjedu.

Najveći udio ispitanika koji rade na crno registrira se u Latviji, Holandiji i Estoniji, po 11 posto.

Kako je navela Europska komisija, platforma će biti forum na kojem stručnjaci mogu dijeliti informacije i najbolju praksu i poslužit da se preispitaju nacionalna i EU oruđa za borbu sa zajedničkim problemima poput prividne samozaposlenosti ili neprijavljenog rada kod angažiranja podizvođača.

Platforma će pokriti i prekogranične aspekte problema tako što će, npr., ispitati načine da se unaprijedi razmjena informacija između nacionalnih službi, i ojačati operativnu suradnju zajedničkim obukama, razmjenom službenika ili zajedničkim inspekcijama.

Također će se u sklopu europske platforme razviti zajednički principi i smjernice za inspekcije zadužene za otkrivanje i sprečavanje rada na crno.

Pokretanje platforme pridonijet i podizanju svijesti o problemu kroz zajedničke aktivnosti, uključujući europske kampanje i usvajanje regionalnih ili strategija na razini EU.

Radeći zajedno možemo naći bolji put ne samo za učinkovitiju borbu s neprijavljenim radom, već i za transformiranje rada na crno u regularnu zaposlenost, čime će se potaknuti legalno otvaranje radnih mjesta", istaknuo je Andor.

Kako je prenio EurActiv.com, očekuje se da Komisijin prijedlog pozitivno utječe na zapošljavanje i gospodarski rast u EU, što je naznačeno i ranije, u jednom zvaničnim mišljenju EK o oporavku iz 2012. godine.

Procjenjuje se da će pokretanje platforme koštati 2,1 milion eura godišnje, a finansirat će se kroz Program EU za zapošljavanje i socijalne inovacije (Easy).

Komisija navodi da je prijedlog neutralan po proračun i da ne zahtjeva dodatne službenike jer će zaposlenici iz Generalnog direktorata za zapošljavanje i socijalna pitanja raditi kao tajništvo platform.

Prijedlog odluke o pokretanju europske platforme za borbu protiv neprijavljenog rada sada će biti poslan Europskom parlamentu i Vijeću na usvajanje.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

EU