EU / POLITIKA

Europarlamentarci spremni za pregovore o Jedinstvenom evropskom nebu

Inicijativa Jedinstvenog europskog neba pokrenuta je kao odgovor na kašnjenja u zračnom saobraćaju, koja su u Evropi kulminirala kasnih 90-ih godina.

18.06.2021. 11:22 / Izvor: Agencije

Europsko upravljanje zračnim prometom mora biti dobro usklađeno kako bi se uspostavilo što više direktnih letova te smanjila kašnjenja i emisije CO2 , stajalište je Odbora za promet i turizam Europskog parlamenta.

Dorađeno pregovaračko stajalište EP-a o reformi pravila Jedinstvenog europskog neba, koje je odbor EP-a usvojio u četvrtak s 39 glasova za, 7 protiv i 2 suzdržana, za cilj ima modernizaciju upravljanja zračnim prometom u Europi, poboljšanje učinkovitosti i kapaciteta, smanjenje rascjepkanosti europskog zračnog prostora te smanjenje kašnjenja letova i emisija CO2, prenosi Hina.

Ažuriranje pregovaračke pozicije Parlamenta usvojene 2014. potvrđuje spremnost zastupnika da uskoro krenu u međuinstitucionalne razgovore s Vijećem EU-a, a očekuje se da će paralelno s tim započeti i pregovori o pravilima Europske agencije za sigurnost zračnog prometa (EASA), nakon objave ishoda glasovanja Odbora na plenarnoj sjednici u lipnju ili srpnju u Strasbourgu.

"Trenutna arhitektura europskog zračnog prostora temelji se na nacionalnim granicama, što podrazumijeva dulje letove, više kašnjenja, dodatne troškove za putnike, veće emisije štetnih plinova i više zagađenja", kazao je izvjestitelj EP-a Marian-Jean Marinescu iz redova Europske pučke stranke (EPP).

Po njegovim riječima, s uistinu Jedinstvenim europskim nebom uspostavila bi se arhitektura temeljena na učinkovitosti, umjesto na nacionalnim granicama.

Međutim, rumunjski zastupnik podsjeća da je Vijeće nedavno usvojilo stajalište koje u prvi plan stavlja nacionalne zadrške i bojazni te je pozvao zemlje članice da “polete visoko kako bi konačno počeli rješavati probleme troškova, rascjepkanosti europskog zračnog prostora i emisije CO2”.

Članovi Odbora za promet i turizam opetovano ističu da se moraju slijediti smjernice Zelenog plana te smanjiti emisije ugljičnog dioksida.

"Treba nam funkcionalan, ambiciozan i djelotvoran Sustav trgovanja emisijama stakleničkih  plinova (ETS) koji će pokretati zelenu tranziciju naše industrije", rekao je Jakop Dalunde iz Zelenih.

Dalunde smatra da “moramo i sve letove izvan EU-a uključiti u ETS” jer je Program za neutralizaciju i smanjenje emisija ugljika za međunarodno zrakoplovstvo (CORSIA)  “preslab da bi mogao utjecati na međunarodni zrakoplovni sektor”.

CORSIA je mehanizam Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO).

Zastupnici Odbora za promet i turizam naglašavaju i da bi naknade koje se naplaćuju korisnicima zračnog prostora trebale motivirati zrakoplovne tvrtke i operatere privatnih zrakoplova da koriste alternativne tehnologije čistog pogona.

No, Claudia Monteiro de Aguiar (EPP) je upozorila da “neke regije trebaju provesti potrebnu prilagodbu u vidu zrakoplovne infrastrukture i upotrebe alternativnih goriva”.

Emisija CO2 čini oko 65 posto ispuštanja svih stakleničkih plinova u atmosferu, a oko četvrtine te emisije otpada na promet.

Podaci američke Državne agencije za zaštitu okoliša (EPA) pokazuju da se 95 posto svjetskog transporta (cestovnog, zračnog, morskog) i dalje odvija na pogon fosilnim gorivima.

Za veću i bolju konkurenciju na tržištu zrakoplovne industrije, europarlamentarci predlažu da države članice pružatelje usluga u zračnom prometu odabiru putem javnog natječaja, pod uvjetom da to ne utječe na troškovnu učinkovitost i ekološku prihvatljivost.

Isto bi vrijedilo i za odabir komunikacijskih, meteoroloških i zrakoplovnih informacijskih službi.

Inicijativa Jedinstvenog europskog neba pokrenuta je kao odgovor na kašnjenja u zračnoj plovidbi, koja su u Europi kulminirala kasnih 90-ih godina.

Inicijativa je paneuropska i otvorena susjednim zemljama, a po njenom dovršenju, između 2030. i 2035., mogli bi se utrostručiti kapacitet zračnog prostora, prepoloviti troškovi upravljanja zračnim prometom, deset puta povećati sigurnost i za 10 % smanjiti utjecaj zračnog prometa na okoliš.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

EU