Hrvatska ispunila obveze iz Kyotskog protokola

"Kao nova članica EU, Hrvatska je bila suočena s izazovom implementiranja mjera iz klimatsko energetskog paketa 2020. Kako bismo uspjeli ispuniti mjere poduzeti su značajni napori, pogotovo u području obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti i transporta. U periodu 2008.-2012. emisije stakleničkih plinova značajno su smanjene u Hrvatskoj, tako su emisije 17,3% niže u odnosu na razine iz 1990. Hrvatska je za period 2008. – 2012. ispunila svoje obveze iz Kyotskog protokola te dalje nastavljamo raditi na smanjenju emisija stakleničkih plinova", istaknuo je zamjenik ministra okoliša Hrvoje Dokoza povodom sudjelovanja na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama, u Bonnu 5. i 6. lipnja 2014.

UN-ova konferencija o klimatskim promjenama održava se od 4. do 15. lipnja  u Bonnu, a u okviru konferencije 5. i 6. lipnja održale su se i rasprave na ministarskoj razini.

Desetodnevna konferencija prilika je za napredak u pregovorima o globalnom sporazumu o klimi za razdoblje nakon 2020. koji bi trebao biti finaliziran sljedeće godine te o mjerama za intenziviranje međunarodnih napora u borbi protiv klimatskih promjena do 2020.

Zamjenik ministra okoliša, Hrvoje Dokoza, 5. i 6. lipnja sudjelovao je  na dvama ministarskim događanjima u Bonnu. U četvrtak, 5. lipnja održao se ministarski okrugli stol na temu smanjenja stakleničkih plinova od strane potpisnica Kyotskog protokola. Ministri i zamjenici u svojim su govorima istaknuli napretke postignute u smanjenju stakleničkih plinova, te su izrazili važnost ubrzavanja ratifikacije Kyotskog protokola od strane zemalja koje ga još nisu ratificirale.

U petak, 6. lipnja održao se Ministarski dijalog u okviru Durbanske platforme koji je organiziran na zahtjev nerazvijenih država i osobito malih otočnih država te EU. Sudionici sastanka raspravljali su o mjerama koje se moraju provesti do 2020. godine. Izražena je želja da se napori u smanjuju stakleničkih plinova do 2020. povećaju te da provođenje mjera u pojedinim zemljama postane učinkovitije. Raspravljalo se i o budućem globalnom sporazumu o klimi za razdoblje nakon 2020.  koji će biti donesen u Parizu 2015., a istaknuto je kako budući sporazum mora biti primjenjiv  na sve zemlje.

Republika Hrvatska podupire globalne napore vezane uz smanjenje emisija, a niskougljični razvoj vidi kao priliku za unapređenje gospodarskog razvoja i zapošljavanja. Hrvatska je država s niskim emisijama stakleničkih plinova, s emisijama po  stanovniku među najnižima u EU.

Stajalište Republike Hrvatske je kako sve države trebaju ostvariti smanjenje emisija sukladno svojim odgovornostima i mogućnostima. Države koje u najvećoj mjeri doprinose emisijama te imaju i gospodarsku snagu za preuzimanje mjera moraju preuzeti i ambicioznije ciljeve.