Hrvatski turizam ovisan o njemačkim, slovenskim i austrijskim turistima
I dok je Slovenaca i Austrijanaca u prvih sedam mjeseci došlo i noćilo ove godine više nego lani, Nijemci su i s padom dolazaka od 5 posto ili 903 tisuće, te s 6,2 posto manje noćenja ili 6,3 milijuna i dalje apsolutni prvaci u hrvatskom turizmu.
U Hrvatsku je u prvih sedam mjeseci ove godine pristiglo turista iz više od 75 zemalja svijeta, pri čemu su minusi turističkih dolazaka i noćenja u odnosu na prošlu godinu zabilježeni samo iz 18 zemalja, no među njima su i neke od najvažnijih za hrvatski turizam - Njemačka i Nizozemska.
Stranih je turista u Hrvatsku, po podacima Hrvatske turističke zajednice (HTZ), u prvih sedam mjeseci ove godine došlo 6,37 milijuna ili 4 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, dok su s 33,63 milijuna noćenja u blagom plusu od 0,7 posto.
U ukupnim turističkim dolascima i noćenjima strani su turisti u Hrvatskoj u tim mjesecima sudjelovali s uobičajenih gotovo 90 posto, a najviše ih je, također uobičajeno, bilo na Jadranu, 5,81 milijun ili 3,3 posto više nego lani.
Iako se hrvatska turistička promocija zadnjih nekoliko godina okreće i brojnim novim, rastućim i dalekim tržištima diljem svijeta, u statistici i dalje na prvih desetak mjesta po turističkim dolascima i noćenjima prevladavaju 'stara' odnosno tradicionalna tržišta, među kojima su i ona čiji su turisti i u svjetskom turizmu poznati kao najveći putnici i potrošači - Njemačka, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Italija.
U prvih deset u hrvatskom turizmu nema primjerice Kine, Rusije i Brazila, rastućih tržišta u svjetskom turizmu i po broju putovanja i po potrošnji. IZ tih zemalja ove godine u Hrvatskoj bilježi se porast dolazaka i noćenja tek iz Kine, od po 41 posto.
Rusija je, očekivano, i ove godine zbog političke situacije, viznog režima, preslagivanja na njihovom touroperatorskom tržištu te pada vrijednosti rublje nastavila 'pad' u hrvatskom turizmu. Ipak, ove godine, za razliku od prošle, pad je nešto blaži - od 11 posto s 81 tisućom dolazaka i od 14 posto sa 635,3 tisuće noćenja.
S Brazilom je situacija nešto 'zanimljivija', jer se nakon lanjskog velikog porasta dolazaka turista iz te zemlje, iznad 40 posto, ove godine u sedam mjeseci bilježi pad dolazaka od 6 i noćenja od 4 posto, što se dijelom može pripisati ovogodišnjem nogometnom SP-u u toj zemlji, ali i nedovoljno iskorištenom prilikom za hrvatsku promociju.
Ovisnost o Njemačkoj, Sloveniji i Austriji
S obzirom na broj dolazaka i noćenja njemačkih, slovenskih i austrijskih turista, koji već godinama predvode listu prvih deset stranih tržišta, može se zaključiti da o njima u hrvatskom turizmu postoji i svojevrsna ovisnost. S ta tri tržišta ove je godine u sedam mjeseci u Hrvatsku pristiglo ukupno 2,26 milijuna turista, što je 35,5 posto od ukupnih stranih dolazaka, a još veći postotak, od gotovo 42 posto, čine sa 14 milijuna noćenja u ukupnim stranim noćenjima.
I dok je Slovenaca i Austrijanaca u prvih sedam mjeseci došlo i noćilo ove godine više nego lani, Nijemci su i s padom dolazaka od 5 posto ili 903 tisuće, te s 6,2 posto manje noćenja ili 6,3 milijuna i dalje apsolutni prvaci u hrvatskom turizmu, za kojim primjerice drugi Slovenci 'zaostaju' za oko 2 milijuna noćenja, a treći Austrijanci za oko 3 milijuna.
Sedmomjesečnim minusima Nijemaca najviše su pridonijeli veliki minusi s tog tržišta u ovogodišnjem srpnju, kada ih je, po podacima HTZ-a, bilo čak 17,1 posto manje, a njihovih noćenja 19 posto manje nego u lanjskom srpnju.
S druge strane, važnost slovenskog tržišta za hrvatski turizam pokazuje se iznova ove godine, jer je njihovih turista u sedam mjeseci bilo 753 tisuće ili 0,6 posto više, a noćenja 4,5 milijuna ili 1 posto više, a slične postotke ostvarili su i u srpnju, u kojem su i na prvom mjestu među svim stranim tržištima.
Austrijanaca je došlo 610 tisuća ili 6,4 posto više, a njihovih noćenja bilo je 3,25 milijuna ili 6 posto više nego u lanjskih sedam mjeseci.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
