Ispunjavanju prioriteta iz Mišljenja EK: Od 14 prioriteta BiH u potpunosti realizirala tek jedan

Dvije godine nakon objavljivanja Mišljenja Evropske komisije (EK) o zahtjevu za članstvo u Evropskoj uniji (EU) i 14 prioriteta, Bosna i Hercegovina je tek jedan u potpunosti realizirala, ali na način da su stvorene formalne pretpostavke za njegovo ispunjavanje, a radi se o osiguranju pravilnog funcioniranja Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje.

Rečeno je to danas na konferenciji pod nazivom "Dvije godine poslije: Mišljenje Komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU", koju je u Sarajevu organizirao Transparency International u BiH (TI BiH), s fokusom na pregled trenutnog stanja i uzroke zastoja BiH na evropskom putu, te na  korake koje je potrebno poduzeti kako bi se stanje na tom planu pokrenulo s ‘mrtve tačke’.

Održavanje konferencije pozdravila je ambasadorica Kraljevine Švedske u Bosni i Hercegovini Johanna Strömquist, istaknuvši odlučnost njene zemlje da podrži zahtjev BiH za članstvo u Evropskoj uniji (EU).

"Švedska podržava zahtjev BiH za članstvo u EU, kao i drugih zemalja u okruženju, jer zajedno smo jači", potctala je Strömquist u izjavi za medije uoči održavanja konferencije.

Podsjetila je kako su dvije godine prošle otkako je EK izdala Mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo u EU, te da je, nažalost, na tom planu ostvaren veoma mali napredak.

Dodala je kako je 2021. godina u kojoj nema izbora u BiH, te izrazila očekivanje da će bh. političari uložiti odgovarajući napor kako bi se reforme i napredak u BiH ostvarili prije početka izborne kampanje, koja slijedi već naredne godine.

Odgovarajući na novinarski upit u vezi s Revidiranom strategijom za procesuiranje ratnih zločina i izostankom formiranja nadzornog tijela za njeno praćenje, ambasadorica Strömquist je upozorila kako je to dio procesa evropskih integracija te da se aktivnosti u tom pogledu moraju finalizirati.

Predsjedavajući Upravnog odbora TI BiH Srđan Blagovčanin je, u osvrtu na Izvještaj/pregled onoga šta je učinjeno u protekle dvije godine, odnosno šta to nije učinjeno, konstatirao kako aktuelno stanje karakterizira potpuna blokada evropskog puta BiH, te da je sve propraćeno svojevrsnom paralizom institucija vlasti u BiH.

Ilustrirajući potonju konstataciju, podsjetio je kako je u periodu koji je Izvještajem TI BiH tretiran, Parlamentarna skupština BiH (PSBiH) usvojila samo jedan zakon, postavljajući pitanje šta bh. parlamentarci, zapravo, rade.

"Da ne bi bilo pogrešnih interpretacija, usvojena su i dva zakona o budžetu, ali ti zakoni su nešto što se dešava po automatizmu. Da apsurd bude veći Zakon o Budžetu za 2019. usvojen je na kraju te godine, za 2020. je usvojen u sedmom mjesecu, a u 2021. godini taj zakon još nije usvojen", naveo je Blagovčanin.

Upozorio je, istovremeno, kako BiH ne bi ni za tri decenije ispunila prioritete iz Mišljenja EK za dobijanje kandidatskog statusa, ukoliko bi se postojećom dinamikom nastavile (ne)aktivnosti u tom procesu.

U Mišljenju EK o zahtjevu BiH za članstvo u EU, koje je objavljeno 29. maja 2019. godine, navedeno je 14 prioriteta koje BiH treba ispuniti kako bi dobila preporuku za otvaranje pristupnih pregovora.

S obzirom na to da je od objave Mišljenja prošlo dvije godine, te da je napredak u ispunjavanju prioriteta veoma spor, TI BiH u svom izvještaju, koji predstavlja polazište za raspravu na konferenciji, daje pregled trenutnog stanja s intencijom otvaranja rasprave o narednim koracima koje je nužno poduzeti na tom planu.

Konferenciji u glavnom gradu BiH prisustvuju predstavnici PSBiH, relevantnih institucija u BiH i organizacija civilnog društva, kao i predstavnici međunarodnih organizacija i institucija.