Krah penzijskog fonda Hrvatske
Zagrebačcki Jutarnji list tvrdi da je hrvatski penzioni fond krahirao i da je prvi put broj radnika i penzionera pao ispod odnosa 1:1 i sada iznosi 0,88:1.
.jpg)
Zagrebačcki Jutarnji list tvrdi da je hrvatski penzioni fond krahirao i da je prvi put broj radnika i penzionera pao ispod odnosa 1:1 i sada iznosi 0,88:1.
To znači da manje od jednog zaposlenog izdržava jednog penzionera.
Ministar rada i penzionog sistema Mirando Mrsić je ocijenio da je Hrvatskoj potrebno čak 2,5 miliona radnika da bi se efikasno isplaćivala postojeća masa penzija, a dotakao se i već odavno neodrživog odnosa broja radnika i penzionera od gotovo 1:1.
Mrsić barata brojkom od 1,2:1 u korist radnika, a posljednje statistike Zavoda za penzijsko osiguranje govore da je taj odnos u ovom trenutku 1,15:1.
List, međutim, navodi da je tu sliku potrebno iz objektivnih razloga poružniti i da je trenutno odnos broja radnika i penzionera pao ispod 1:1 I iznosi 0,88:1.
Hrvatska, dakle, prvi put ima više penzionera nego zaposlenih.
U statističkim izvještajima koje objavljuje HZMO nije moguće precizno razložiti osiguranike na budžetske i vanbudžetske. Da bi državni službenik došao u poziciju da plati svoj penzijski doprinos, budžet, iz čega mu se isplaćuje plata, mora prije toga da ostvari prihod u jednakom iznosu.
Kada u državnom budžetu ne bi bilo novca, taj državni službenik, osim što ne bi primio platu, ne bi mogao da plati svoj penzijski doprinos. Svoje obveze prema državnom budžetu prije navedenog moraju podmiriti zaposleni u privatnom sektoru koji čine skup realnih poreskih obveznika.
Početak krize i neprilagodljivost politike novonastaloj situaciji govori da je pogoršanje odnosa, osim pada broja zaposlenih (osiguranika) dodatno potpomognuto i neprekinutim rastom broja penzionera iz godine u godinu. Starenje populacije postaje očiti problem sistema, a neodrživost penzionog sistema mogla se naslutiti i znatno ranije.
Za to je potrebno proširiti vremensku seriju podataka koji su u ovom slučaju dostupni unazad do 1950. godine kada je za penziju jednog penzionera radilo skoro devet radnika. Već 1960. godine taj broj je gotovo prepolovljen da bi uz malu stagnaciju tokom sedamdesetih nastavljao sigurno da klizi do donašnjeg odnosa od 0,88:1.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
