EU

EU / POLITIKA

Evropska unija u 2021.: Počeci oporavka

Borba protiv pandemije drugu godinu zaredom, prve isplate iz novog instrumenta sljedeće generacije, odlazak Angele Merkel obilježili su proteklu godinu.

31.12.2021. 11:37 / Izvor: HINA

Borba protiv pandemije drugu godinu zaredom, prve isplate iz novog instrumenta sljedeće generacije, odlazak Angele Merkel, nastavak sage s Brexitom, zatopljenje odnosa sa SAD-om, napetosti s Rusijom i nesuglasice s Kinom obilježili su proteklu godinu u Europskoj uniji, koju i u 2022. čekaju brojni izazovi.

Nakon gotovo uobičajenog ljeta, što je i Hrvatskoj i drugim zemljama omogućilo dobre turističke sezone, epidemiološka situacija najesen se počela značajno pogoršavati, a pojava omikrona mnogima je poremetila planove za Božić i Novu godinu.

Stari Kontinent je u studenome ponovo bio globalno žarište pandemije. Pokazalo se da cijepljenje ne sprječava mogućnost zaraze, ali uspijeva spriječiti teže oblike bolesti pa su europski dužnosnici neprestano pozivali ljude da se cijepe booster dozama. Počelo se cijepiti i djecu u dobi od 5 do 11 godina.

Unatoč visokoj procijepljenosti u nekim zemljama, pandemija nije jenjala paje dio zemalja vratio ograničenja koja uvelike sputavaju normalan život. Dovedene su u pitanje i digitalne covid potvrde koje su ljetos bile zaslužne za normalizaciju putovanja, ali je sada dio zemalja počeo tražiti PCR test za ulazak na svoj teritorij bez obzira jeste li cijepljeni ili ste preboljeli covid-19.

Prve isplate iz novog mehanizma

Sredinom godine krenule su prve isplate iz novog Mehanizma za oporavak i otpornost, koji je okosnica instrumenta EU Sljedeće generacije.

Riječ je o planu EU-a za opravak od posljedica pandemije koronavirusa teškom 750 milijardi eura.  Europska komisija ovlaštena je u ime Unije pozajmiti sredstva na tržištima kapitala u iznosu do 750 milijardi eura. To je prvi put da se EU masovno zadužuje kako bi financirao gospodarstvo i njegovu zelenu i digitalnu preobrazbu.

Hrvatskoj je krajem rujna isplaćen predujam iz Mehanizma u iznosu od 818,4 milijuna eura (6,14 milijardi kuna), što predstavlja najvišu pojedinačnu uplatu sredstava EU u državni proračun otkad je Hrvatska članica EU.

Hrvatska iz Mehanizma ima na raspolaganju ukupno 6,3 milijarde eura, koje treba iskoristiti do kraja kolovoza 2026. Komisija će odobravati daljnje isplate na temelju provedbe ulaganja i reformi utvrđenih u hrvatskom Planu za oporavak i otpornost.

EU bez Merkel je kao Pariz bez Eiffelova tornja

Nakon 16 godina na vlasti političku pozornicu napustila je njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je zahvaljujući snazi njemačkog gospodarstva bila i najmoćnija političarka u EU u proteklih 15 godina.

Sada bi tu ulogu trebao preuzeti novi kancelar, socijaldemokrat Olaf Sholz u trenutku kada je Unija suočena s mnoštvom  neriješenih izazova, od internih sporova oko vladavine prava do rizika od geopolitičke marginalizacije i posljedica brexita.

“Samit 27-orice bez Angele je kao Rim bez Vatikana, ili Pariz bez Eiffelovog tornja”, rekao je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel na sastanku na vrhu čelnika EU-a u listopadu, zadnjem samitu Angele Merkel.

Za njezine vladavine EU je prošao kroz tri velike velike krize – dužničku prije nešto više od desetak godina koja je prijetila potopom zajedničke europske valute, migrantsku krizu 2015. i 2016. kada je u Europu stiglo preko milijun migranata i izbjeglica s Bliskog istoka te odlazak Velike Britanije, prvi ‘exit’ u povijesti EU-a

Merkel je tijekom svoje 16-godišnje vladavine sudjelovala na 107 sastanaka na vrhu Europske unije. Jedino je Jean-Claude Juncker bio na više samita budući da je 18 godina bio luksemburški premijer i pet godina predsjednik EK.

Brexit u nastavcima

Velika Britanija izišla je iz EU-a 31. siječnja 2020. godine, a početkom ove godine napustila je jedinstveno europskog tržište i carinsku uniju, ali saga s brexitom se nastavila, uglavnom zbog različitih tumačenja postignutih sporazuma o razlazu i budućim odnosima. Glavni problemi su ribarstvo i pitanje Sjeverne Irske.

Francuska optužuje Veliku Britaniju da njezinim ribarima uskraćuje pristup britanskim teritorijalnim vodama, prijeteći mjerama odmazde. Iako je London odobrio 93 posto traženih dozvola francuskim ribarima, Pariz insistira da se odobre sve, a francuski ribari u suprotnom najavljuju blokade izvoza iz Francuske u Veliku Britaniju.

Još veći problem je pitanje Protokola o Sjevernoj Irskoj, ključnog dijela sporazuma o brexitu čiji je cilj spriječiti uvođenje čvrste granice između Sjeverne Irske i Irske kako se ne bi ugrozio mirovni sporazum postignut na Veliki petak 1998. godine.

Kako se ne bi uvodile granične kontrole na irskom otoku i sačuvao krhki mir, dogovoreno je da Sjeverna Irska ostane dio jedinstvenog europskog tržišta. To za sobom povlači obvezu kontrole roba koja s britanskog otoka dolazi u Sjevernu Irsku, što nikako ne mogu ‘progutati’ sjevernoirski unionisti.

Britanska vlada je u srpnju objavila da želi ponovno pregovarati o Protokolu, stalno prijeteći da će aktivirati njegov članak 16, koji pod određenim okolnostima dopušta njegovo jednostrano napuštanje. Europska komisija je sredinom listopada predložila novi model provedbe koji administrativno olakšava promet robe s britanskog otoka prema Sjevernoj Irskoj.

Pregovori bi se trebali nastaviti početkom sljedeće godine.

Relaksacija odnosa sa SAD-om 

Početkom ove godine Joe Biden preuzeo je Bijelu kuću, nakon četverogodišnje vladavine Donalda Trumpa koja je uzdrmala privilegirane transatlantske odnose koji su se do tada smatrali neupitnima.

Bidenov dolazak nakon potpuno nekooperatuvnog Trumpa dočekan je s olakšanjem u EU-u. No, ni to nije promijenilo činjenicu da SAD sve veću važnost pridaje Pacifiku, a sve manje Atlantiku, što je započelo još za predsjednikovanja Baracka Obame.

Stoga, iako s Bidenom EU ponovno u SAD-u ima partnera i saveznika, sve više raste svijest o potrebi jačanja europske strateške autonomije.

Odnosi s Rusijom na najnižoj točki

Odnosi između EU i Rusije dosegnuli su ove godine najnižu točku, a Europljane naročito zabrinjava odnos Moskve prema Ukrajini i gomilanje vojnih snaga na ukrajinskoj granici.

Zapad upozorava Rusiju da se ne upušta u vojnu agresiju, dok Moskva odbacuje optužbe i tvrdi da NATO ugrožava sigurnost Rusije, da naoružava Ukrajinu i raspoređuje sve više zračnih i pomorskih snaga na području Crnog mora.

Rusija traži da joj se zajamči da se NATO više neće širiti na istok, naročito ne na Ukrajinu jer bi to smatrala izravnim udarom za svoju sigurnost.

Čelnici 27 država članica EU-a sa svoga posljednjeg samita 16. prosinca uputili su oštro upozorenje Rusiji da bi je bilo kakva agresija prema Ukrajini skupo koštala i donijela sa sobom teške posljedice, uključujući i sankcije.

Lošim odnosima pridonosi i vjerni ruski saveznik, bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašanko, kojeg EU optužuje za hibridni napad jer je na granice Poljske, Litve i Latvije doveo tisuće migranata s Bliskog istoka i tako otvorio novu migrantsku rutu radi pritiska na Uniju.

Tenzije u odnosima s Kinom

Kada je u prosincu 2020. godine nakon sedam godina pregovora postignut veliki europsko-kineski sporazum o investicijama očekivalo se da će on omogućiti  europskim tvrtkama bolji pristup kineskom tržištu, poboljšati uvjeti tržišnog natjecanja i zaštiti ulaganja EU-a u Kinu.

No, otada su EK i Njemačka donijeli pravila koja otežavaju kineskim firmama investiranje u Europu, a EU je zajedno sa SAD-om nametnuo sankcije kineskim dužnosnicima optuženim za masovna kršenja prava muslimanskih Ujgura na sjeverozapadu Kine.

U svibnju je Europski parlament zaustavio ratifikaciju investicijskog sporazuma s Kinom sve dok Peking ne ukine sankcije političarima iz EU, uvedenim kao odgovor na zapadne sankcije kineskim dužnosnicima.

EU u posljednje vrijeme optužuje Kinu za nepoštene trgovinske prakse, kršenje ljudskih prava nad ujgurskom manjinom, potiskivanje demokratskog pokreta u Hong Kongu i isprobavanje svoje vojne moći u teritorijalnim sukobima sa svojim susjedima.

Zahtjevna 2022.

Ništa manje izazovna od protekle godine neće biti ni sljedeća.

Početkom godine, rotirajuće predsjedništvo Vijeća EU-a od Slovenije preuzima Francuska.

Usred toga predsjedanja Francusku čekaju predsjednički i parlamentarni izbori. Predsjednik Emmanuel Macron predstavio je 9. prosinca u Parizu prioritete francuskog predsjedanja, među kojima kao prvi cilj naveo “prijelaz prema moćnoj Europi, potpuno suverenoj, slobodnoj da bira svoj put i gospodari svojom sudbinom”.

Taj Macronov govor mnogi ocjenjuju u kontekstu predstojeće izborne kampanje. Neke od njegovih ideja, naročito kada je riječ o dogovoru o migracijama i azilu, mnogi analitičari drže potpuni nerealnim jer se s tim bavilo već osam rotirajućih predsjedništava bez ikakvih pomaka.

Francuska želi tijekom svoga predsjedanja postići dogovor o reformi šengenskog prostora, što je tijesno povezano s ulaskom Hrvatske u prostor bez unutarnjih graničnih kontrola.

Reforma šengenske pravne stečevine jedan je od ključnih prioriteta predstojećeg francuskog predsjedanja. Francuzi se, između ostaloga, zauzimaju za uspostavu posebnog tijela koje bi činili ministri unutarnjih poslova i koordinirali bi upravljanje šengenskim prostorom, nešto slično euroskupini, forumu koji okuplja ministre financija zemalja eurozone i koordinira upravljanje pitanjima koje nameće zajednička valuta.

Francuzi žele postići dogovor o reformi šengenskog zakonika u sljedećih šest mjeseci, što nije nerealno budući da se ne traži jednoglasnost, nego se odlučuje kvalificiranom većinom u Vijeću EU-a i običnom većinom u Europskom parlamentu.

Promjene i izbori 

Početkom sljedeće godine doći će do promjene na čelu Europskog parlamenta, dogovorene na početku mandata sadašnjeg saziva u lipnju 2019. Umjesto talijanskog socijalista Davida Sassolija na mjesto predsjednice Parlamenta doći će članica Europske pučke stranke, Maltežanka Roberta Metsola.

Godina na odlaska donijela je bitnu promjenu u odnosu političkih snaga u Europskom vijeću, gdje je umjesto Angele Merkel koja pripada EPP-u, došao socijaldemokrat Olaf Scholz.

Promjena bi u 2022. moglo biti još. Naročito će se pratiti izbori u Mađarskoj, gdje će se dugogodišnji premijer Viktor Orban suočiti s ujedinjenom oporbom koja pod vodstvom Petera Marki-Zaya nije bez šansi. Mnogi se u Bruxellesu nadaju da bi ti izbori mogli donijeti jednu brigu manje kada je riječ o vladavini prava i poštivanju europskih vrijednosti.

Sljedeće godine izbori će se održati i u Sloveniji, gdje je na vlasti koalicija predvođena premijerom Janezom Janšom, koji se smatra Orbanovim saveznikom.

U Poljskoj, još jednom izazivaču glavobolja u EU-u, sljedeće godine nisu predviđeni izbori, osim ako ne pukne vladajuća koalicija. U 2022. ondje očekuje se intenziviranje borbe između vladajuće koalicije i njezinih protivnika, predvođenih bivšim premijerom i predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom koji se vratio u zemlju kako bi pokušao srušiti vladavinu konzervativne koalicije predvođene strankom Pravo i pravda.

Konferencija o budućnosti Europe

Sljedeće godine, za vrijeme francuskog predsjedanja, trebala bi se završiti Konferencija o budućnosti Europe koja je otvorena 9. svibnja prošle godine.

Zamišljena je kao forum za raspravu o prioritetima i izazovima zajedničke europske budućnosti, s ciljem približavanja EU građanima i slušanja njihovih ideja.

Početak konferencije kasnio je godinu dana zbog pandemije, a obilježili su je i brojni drugi problemi, među kojima je i nezainteresiranost građana i dvojbe hoće li njihove inicijative i prijedlozi biti uzete u obzir.

Taksonomija

Početkom sljedeće godine Komisija bi trebala objaviti dugoodgađani prijedlog uredbe o taksonomiji.

Taksonomija je u briselskom žargonu popis gospodarskih aktivnosti s kriterijima uspješnosti u ispunjenju ekoloških ciljeva zacrtanih u Zelenom planu.

Uredbom bi se trebalo definirati mogu li se ulaganja u nuklearnu energiju i prirodni plin smatrati zelenima. Važnost je u tome što će projekti koji zadovoljavaju kriterije taksonomije imati povoljnije financijske uvjete, odnosno želi se da ulaganja u zelene tehnologije dobiju povoljnije zajmove na financijskim tržištima.

Odluka koja se najviše iščekuje jest hoće li nuklearna energija biti definirana kao ekološki prihvatljiva. To podržava većina država članica, a najveći protivnici su Njemačka i Austrija, koje će teško okupiti dovoljno glasova za blokadu.

Također će biti zanimljivo kako će biti tretiran prirodni plin, koji je fosilno gorivo, ali znatno manji zagađivač u odnosu na druga fosilna goriva.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

EU