Hrvatski pacijenti imaju sva zakonska prava na zdravstvenu zaštitu u EU
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) jučer je izvijestio da hrvatski pacijenti imaju sva zakonska prava na zdravstvenu zaštitu u Europskoj uniji te odbacio medijske tvrdnje da je zbog lista čekanja Europska komisija Hrvatskoj prijetila nekim sankcijama.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) jučer je izvijestio da hrvatski pacijenti imaju sva zakonska prava na zdravstvenu zaštitu u Europskoj uniji te odbacio medijske tvrdnje da je zbog lista čekanja Europska komisija Hrvatskoj prijetila nekim sankcijama.
Predstavnici Ministarstva zdravlja i HZZO na jučerašnjem sastanku su proučili zahtjeve Europske komisije za dostavom očitovanja o preuzimanju odredbi Direktive o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti i utvrdili da su te odredbe u cijelosti prenesene u hrvatsko zakonodavstvo i to u Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, Pravilnik o pravima, uvjetima i načinu korištenja prekogranične zdravstvene zaštite, kao i u Pravilnik o mjerilima za razvrstavanje lijekova te o propisivanju i izdavanju lijekova na recept.
Time je svim hrvatskim osiguranicima omogućeno da od 25. listopada 2013. zdravstvenu zaštitu koriste i u drugim državama članicama EU.
U priopćenju iz HZZO-a stoji da će detaljno očitovanje o tome biti iz Ministarstva zdravlja upućeno Europskoj komisiji putem Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
Iz HZZO-a poručuju da hrvatski osiguranici mogu u drugoj državi članici EU koristiti neodgodivu zdravstvenu zaštitu i specijalističko konzilijarnu zdravstvenu zaštitu i kod privatnih pružatelja zdravstvenih usluga, a bez prethodnog odobrenja HZZO-a. Za određene vrste zdravstvene zaštite odobrenje HZZO-a je još uvijek potrebno, primjerice u slučajevima kada liječenje uključuje smještaj osigurane osobe u bolnici preko noći ili uporabu visokospecijalizirane i skupe medicinske infrastrukture ili medicinske opreme.
Napominju da, u skladu s odredbama direktive, osiguranik cjelokupan trošak liječenja u drugoj državi EU podmiruje osobno zdravstvenoj ustanovi koju je sam izabrao. "Po povratku u Hrvatsku može od HZZO-a ostvariti povrat troškova, ali najviše u visini hrvatske cijene za istovrsnu uslugu. Ujedno ne ostvaruje pravo na naknadu troškova prijevoza niti na popratne troškove. Moguće je da se s obzirom na sve navedeno za sada vrlo mali broj naših osiguranika odlučio na ovu opciju", navode iz HZZO-a.
Također naglašavaju da liste čekanja u Hrvatskoj nisu predmet službene opomene Europske komisije niti je Komisija naredila Vladi da se hrvatski pacijenti moraju slati na liječenje u EU zbog dugih lista čekanja u Hrvatskoj.
"Liste čekanja postoje u većini država članica EU i u dosta zemalja su i duže nego kod nas. Štoviše, sukladno EU propisima i presudama Europskog suda, odobrenje liječenja u drugoj državi članici EU ne smije se vezati uz liste čekanja", navodi HZZO.
Također napominje da, kao i u Hrvatskoj, ni druge zemlje nisu imale velik broj prekograničnog pružanja zdravstvene zaštite dijelom radi barijere stranog jezika jer kad se radi o zdravlju nije lako na stranom jeziku objasniti svoje tegobe i vjerovati da neće biti problema u komunikaciji i zato što pacijenti ipak najviše vjeruju liječnicima u vlastitoj državi. Ti razlozi najčešće se spominju na astancima o prekograničnom pružanju zdravstvene zaštite na kojima su hrvatski stručnjaci sudjelovali u institucijama EU.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.