Tužba EK ne može nauditi Googleu

Tužba Europske komisije protiv Googlea gotovo da nije uopće uzrujala ulagače na tržištu kapitala, pa čak ni u slučaju da Google ostane bez šest milijardi dolara ako se optužbe pokažu točnima, smatraju analitičari Saxo banke.

Europska komisija prije nekoliko dana službeno je otvorila tužbu protiv Googlea, s tvrdnjom da mijenja rezultate tražilice u korist svojih usluga, na uštrb konkurencije. Iako je Google već ponudio EK brojne prijedloge, uključujući izmjenu algoritma tražilice što je znatno više od onoga što su uopće nudili antimonopolskim tijelima u SAD-u tijekom istrage u 2012. i 2013., Europljanima to nije bilo dovoljno.

Za dionicu koja je likvidna i naširoko se s njome trguje kao što je GOOG, kretanja na tržištu odlično su mjerilo za podijeljene osjećaje i mišljenja. Trenutno naime ulagači uopće ne gledaju na potez Europske komisije kao na opasnost za dionicu i to će pokazati pravo stanje stvari za Google, bez obzira na rezultat tužbe.

"Na tržištu kapitala vlada konsenzus da je ovdje riječ o nevažnom događaju za rezultate poslovanja, koji je prenapuhan izvan svake mjere. Takve istrage mogu se razvući unedogled, a istovremeno i u slučaju najnevjerojatnijeg zaokreta na kraju tužbe, utjecaj na Googleove prihode bit će zanemariv. Googleu ni nekoliko milijardi dolara ne predstavlja baš puno", komentira Peter Garnry, rukovoditelj za dionice u Saxo Banci.

Dionica Googlea porasla je na 532,53 s 528,70 na dan kada je Europska komisija pokrenula tužbu, odnosno ostala je gotovo neoštećena.

Ulagači u Google ili zainteresirani ulagači teško mogu procijeniti utjecaj istrage na Google jer svaka priča ima i drugu stranu. U dijelu javnosti vlada razmišljanje da je Europa spora i zastarjela dok je Google pokretljiv i prilagodljiv, a njegova je genijalnost zasnovana upravo na mogućnosti da predvidi ponašanje i preduhitri nespretne gigante. Tako bez obzira na rezultate postupaka EU, istraga protiv Googlea neće razjasniti ulagačima koje su uopće njezine namjere. Naime, neki analitičari poručuju da je Europa ustrajala u onome što je čak i SAD odustao jer u SAD-u više nema poslovne ili političke volje da se suprotstavljaju Googleu i tehnološkoj industriji. 

Europska komisija pokrenula je istragu protiv Googlea o mogućem kršenju anti-monopolističkog zakona još 2010. godine, s pretpostavkom da iskorištava dominantnu poziciju među internet pretraživačima na tržištu. Google, naime, u Europskoj uniji drži čak 90 posto tržišta, za razliku recimo od 70 posto u SAD-u. Tužba je zasnovana na prigovorima gotovo nepoznate britanske web stranice za online kupovinu koju, prema izvještajima u New York Timesu, financira Googleova konkurencija kao što je Microsoft, Yelp i TripAdvisor. Ujedno, temelji se na teško razumljivim zakonima i poslovnim praksama te interpretaciji nekoliko zakona Europske unije. Iste one EU koja ima ustav s temeljnim dokumentom s više od 70 tisuća riječi, naspram primjerice ustava SAD-a s 11.452 i francuskog s 4400 riječi.

I u slučaju pobjede Europske unije u ovoj tužbi, moć institucija kao što je EU naspram onih kao što je Google neće biti uspostavljena, da bi se uopće uzimala za ozbiljno. Istovremeno, bez obzira na tržišni udio, među europskim korisnicima pretraživača nema ozbiljnijeg anti-Google raspoloženja. Ako do toga dođe, bit će to vjerojatno Pirova  pobjeda, kao posljednji pokušaj napada na tehnološkog inovatora koji je jednostavno nadvladao konkurente.

Slikovito rečeno, čak i ako ogromni dinosaur osvoji koji potez, okretni i brojni sisavci prestrojit će se i prilagoditi. Moglo bi se čak reći da smo u svojevrsnom kasnoj kredi. A za više informacija o tom fascinantnom razdoblju u povijesti i kako je završilo - 'guglajte'.