Hrvatska i Slovačka među rjeđima koji i dalje podupiru proširenje EU-a
Hrvatska i Slovačka jedne su od rjeđih zemalja Europske unije koje se trenutno zalažu za daljnje proširenje, ali ono je važno za stabilizaciju političkih sustava i kao motivacija za promjene i za provedbu reformi.
Hrvatska i Slovačka jedne su od rjeđih zemalja Europske unije koje se trenutno zalažu za daljnje proširenje, ali ono je važno za stabilizaciju političkih sustava i kao motivacija za promjene i za provedbu reformi, složili su se šefovi diplomacija dviju zemalja na konferenciji za novinare u petak u Bratislavi.
"Mi smo jedne od rijetkih zemalja, nažalost, u Europskoj uniji koje se zalažu za proširenje. Smatramo da je proširenje u zemljama jugoistoka u korelaciji sa stabilizacijom političkih sustava. Zato je važno da zajedno djelujemo na tom planu", rekao je hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač.
Najavio je da će na tom planu Hrvatska surađivati sa Slovačkom koja 1. srpnja preuzima predsjedanje Europskom unijom, a proširenje najavljuje kao jedan od svojih prioriteta.
"Složili smo se da je politika proširenja vrlo važna jer daje motivaciju da se zemlje mijenjaju i da se provode reforme i ispunjavaju europski standardi. Ona nije baš popularna trenutno u europskim prijestolnicama, ali Hrvatska i Slovačka podupiru proširenje. To će biti i jedan od prioriteta Slovačke kao predsjedavajuće EU-a", rekao je slovački ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak.
Kovač je naglasio da je potrebno da zemlje ispunjavaju kriterije da bi "proces proširenja mogao biti vjerodostojan i da bi bio moćan instrument transformacije društava".
"Hrvatska je uvjerena da će susjedne zemlje napredovati prema članstvu, to uključuje i BiH i Crnu Goru ali i Srbiju", naglasio je, dok je ministar Lajčak također rekao kako vjeruje da će Hrvatska poduprijeti Srbiju i ostale zemlje regije. "Mislim da će se to brzo pokazati u praksi", prenosi Hina.
Hrvatska nije dala zeleno svjetlo za otvaranje poglavlja 23 Pravosuđe i temeljna prava u pregovorima sa Srbijom jer se snažno protivi srbijanskom zakonu o univerzalnoj jurisdikciji za ratne zločine počinjene u ratu na području bivše Jugoslavije, a osim toga traži i punu suradnju Srbije s ICTY-jem kao i provedbu zakona o zastupljenosti manjina u parlamentima.
Dvojica šefova diplomacija razgovarali su i o drugim prioritetima Slovačke kao predsjedavajuće zemlje EU-a, migracijskoj krizi, zapadnom Balkanu, a "na svim se temama pokazalo da su naša stajališta vrlo bliska", rekao je Lajčak, nekadašnji visoki predstavnik u BiH.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.