Vijeće EU-a odredilo jasne zadaće za BiH

Vijeće Europske unije je usvajajući u utorak zaključke o procesu proširenja u odnosu na Bosnu i Hercegovinu konstatiralo kako je prva i najvažnija zadaća za vlasti te zemlje u sadašnjem trenutku usvajanje izmjena zakona o kaznenom postupku, zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji te zakona o sprječavanju sukoba interesa a potom dogovor o izmjenama izbornog zakona koji se treba odnositi isključivo na Dom naroda parlamenta Federacije BiH.

Ti prioriteti poredani su na ovaj način u tekstu zaključaka Vijeća EU-a koji je u srijedu medijima dostavljen iz sjedišta delegacije EU-a u Sarajevu.

Predstavnci međunarodne zajednice u BiH ranije su optužili HDZ BiH i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika za opstruiranje donošenja izmjena zakona o kaznenom postupku koje bi bile sukladne međunarodnim pravnim standardima.

Usvajanje tih izmjena blokirano je u parlamentu BiH zbog suprotstavljenih stajališta političkih stranaka a HDZ BiH i SNSD prozvane su kao stranke koje svojim prijedlozima zapravo pogoduju širenju korupcije i organiziranog kriminala.

Problem je u različitim viđenjima tko, pod kojim uvjetima i koliko dugo može odobravati mjere tajnog nadzora u istragama u složenim slučajevima korupcije i organiziranog kriminala te kome se i pod kojim uvjetima može dati imunitet i status zaštićenog svjedoka u takvim istragama.

Iako su rasprave o izmjenama izbornog zakona koje bi bile na tragu presude Ustavnog suda BiH iz 2016. godine u središtu pozornosti političkih stranaka u BiH, sa stajališta prioriteta EU-a one su tek na drugom mjestu.

Vijeće EU-a je u svojim zaključima koji se odnose na BiH pozvalo političke stranke u toj zemlji "da hitno izmijene izborni okvir s ciljem da se osigura provedba rezultata izbora u listopadu 2018. godine".

Riječ je o problemu nastalom nakon što je Ustavni sud BiH proglasio nevažećim odredbe izbornog zakona koje reguliraju način biranja zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH a time i u Dom naroda državnog parlamenta.

"U ovom pogledu svi politički lideri trebaju preuzeti odgovornost i pronaći rješenje u vezi sa Domom naroda Federacije BiH", stoji u zaključcima. dok se problem izbora članova Predsjedništva BiH s područja Federacije BiH na kojemu uporno inzistira HDZ BiH uopće ne spominje kao nešto čime se treba baviti do listopadskih izbora.

To pitanje kao i pitanje reguliranja provedbe lokalnih izbora u Mostaru Vijeće EU-a tretira kao nešto što treba rješavati "u dogledno vrijeme nakon izbora i sukladno europskim standardima" a to u prijevodu znači kako se moraju ukloniti sadašnje diskriminatorne odredbe u izbornom sustavu a ne nametati nova ograničenja vezana za prebivalište ili etničku pripadnost kandidata ili birača.

Vijeće je pojasnilo kako se ne trebaju poduzimati bilo kakvi zakonodavni ili politički koraci koji bi bili dodatni izazov za provedbu presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci" i drugih povezanih presuda.

Vijeće EU-a podsjetilo je i kako u Bruxellesu trenutačno očekuju odgovore iz BiH na oko 650 dodatnih pitanja vezanih za upitnik o potencijalnom statusu kandidata za članstvo u Uniji.

U zaključcima je pak izrijekom navedeno kako Europska komisija prije donošenja mišljenja o tome je li BiH spremna za kandidatski status "trebati posvetiti posebnu pozornost provedbi presude 'Sejdić-Finci'.

"Imajući u vidu da ustav Bosne i Hercegovine navodi Bošnjake, Hrvate i Srbe kao konstitutivne narode zajedno s ostalima, Vijeće ponovno ističe kako načela jednakosti svih građana i nediskriminacije moraju biti u potpunosti zajamčena", stoji u zaključcima. 

Od vlasti u BiH Vijeće EU-a je istodobno zatražilo nastavak provedbe plana ekonomskih i socijalnih reformi usvojenog 2015. godine (Reformska agenda) što uključuje jačanje vladavine prava, borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, protiv radikalizacije i terorizma, protiv neregularnih migracija, kao i reformu javne uprave sukladno europskim standardima na svim razinama vlasti, te daljnje poboljšanje suradnje između svih razina vlasti.

Vijeće EU-a je na stajalištu kako je u BiH i dalje ugrožena sloboda izražavanja i postoje problemi za neovisne medija te poziva Bosnu i Hercegovinu da intenzivira napore na rješavanju ovih pitanja.

Potvrđeno je ipak opredjeljenje EU perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje uz poticaj vlastima i svim političkim snagama u toj zemlji "da prevladaju retoriku podjela ukorijenjenu u prošlosti, zaustave veličanje osuđenih ratnih zločinaca, te da aktivno promoviraju pomirenje, uključujući u to i obrazovni sustav".