EU / EKONOMIJA

Prijedlozi EK za energetsku krizu: Izravna pomoć i izmjena porezne politike

Izravna pomoć stanovnicima i promjena poreznih politika neka su od kratkoročnih rješenja koje Evropska komisija predlaže za krizu s cijenama energenata koja pogađa svijet.

06.10.2021. 11:34 / Izvor: N1

Izravna pomoć stanovnicima i promjena poreznih politika neka su od kratkoročnih rješenja koje Evropska komisija predlaže za krizu s cijenama energenata koja pogađa svijet.

"Ovaj šok rasta cijena neočekivana je kriza u kritičnom razdoblju", rekla je u srijedu u Evropskom parlamentu povjerenica Evropske komisije (EK) za energetiku Kadri Simson, dodavši da će cijene plina ostati visoke do proljeća.

"Potražnja i cijena velike su u cijelom svijetu i nemoguće je da Evropska unija ostane imuna na to", upozorila je Simson.

Ona je najavila da će EK idući tjedan predstaviti paket prijedloga mjera koje države članice mogu provesti u skladu s evropskim zakonima kako bi umanjile socijalne posljedice rasta cijena.

Među tim prijedlozima je ciljana podrška korisnicima, izravna pomoć najugroženijim skupinama, smanjivanje energetskih poreza i preusmjeravanje troškova energenata na opće poreze, kazala je povjerenica iz Estonije, upozorivši da bi izostanak djelovanja mogao ugroziti evropski ekonomski oporavak nakon pandemije.

EK analizira i prijedlog zastupnika i europskih političara o zajedničkoj kupovini plina kojim bi se spriječilo države članice da budu konkurencija jedna drugoj u nabavci energenata.

Dugoročno, Simson je naglasila potrebu diverzifikacije evropskih izvora energenata, integraciju tržišta, jačanje kapaciteta skladištenja energenata i brži prijelaz na obnovljive izvore energije, naglasivši da se mora biti jasan da rast cijene „nema veze” sa zelenim politikama i da obnovljivi izvori nisu izvor nestabilnosti tržišta, s čim se dio europarlamentaraca nije složio. Dio zastupnika pak strahuje da bi ova kriza mogla ugroziti prijelaz na obnovljive izvore energije.

"Najbolji odgovor je brži napredak prema cilju od 65 posto električne energije iz obnovljivih izvora do 2030. godine", zaključila je Simson.

Rast cijena energenata u Evropi rezultat je kombinacije faktora – ekonomskog oporavka svjetske ekonomije nakon koronakrize i duge prošlogodišnje zime, manjeg opsega opskrbe u Evropi i rekordno niskih zaliha plina na kontinentu te veće potražnje iz drugih dijelova svijeta poput istočne Azije koja plaća višu cijenu energenta.

Evropa je sve ovisnija o prirodnom plinu zbog napuštanja ugljena i nuklearne energije, a Rusija i Norveška su zbog tehničkih razloga morale smanjiti svoje pošiljke.

Krizi nisu pripomogli i prirodni faktori poput slabijeg vjetra na Sjevernom moru, otkud Velika Britanija dobavlja četvrtinu svoje energije, te suše u Brazilu koje su smanjile proizvodni kapacitet hidroelektrana, piše Wall Street Journal.

New York Times piše o sumnjama da Moskva pokušava iskoristiti krizu kako bi Evropu primorala da odobri rad Sjevernog toka 2, kontroverznog plinovoda koji povezuje Rusiju i Njemačku, a kojem se protivi SAD i dio evropskih država.

Veleprodajna cijena prirodnog plina dosegnula je rekordno visoke vrijednosti u nizu evropskih država, a računi za kućanstva i poduzeća već su naglo porasli te bi s hladnijim vremenom mogli bi postati još veći.

Romana Jerković, hrvatska zastupnica iz redova socijalista i demokrata, uoči rasprave u srijedu upozorila je kako je Hrvatska i od ranije bila energetski siromašna zemlja jer čak 17,5 posto građana 2018. nije moglo platiti režije na vrijeme, dok je u Evropi taj prosjek 6,6 posto.

"Situacija je vrlo osjetljiva i ne treba je podcjenjivati. Moramo ćemo pronaći ravnotežu između donošenja hitnih mjera kako bi zaštitili socijalno ranjive skupine i gospodarstvo, bez da pritom dovedemo u pitanje postizanje srednjoročnih ciljeva energetske tranzicije", naglasila je Jerković.

Istaknula je kako ovo nije prvi put da je Evropa suočena s pitanjem sigurnosti opskrbe te kako se opet plaća danak „izražene ovisnosti dobavnih pravaca o dobavljačima izvan EU-a”.

"Danas ovdje raspravljamo o traženju europskog odgovora na ovaj rastući problem. Kako bi osigurali sigurnost opskrbe, konkurentnost naših poduzeća i kako bi izbjegli buduće šokove, na razini Evrope trebamo smanjiti ovisnost o trećim zemljama diversifikacijom dobavnih lanaca, te iskoristiti nacionalne planove oporavka za veća ulaganja u obnovljive izvore energije", zaključila je.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

EU