U EU se "lome koplja" zbog digitalnog poreza

Plan Evropske unije za oporezivanje prometa velikih internet kompanija, poput Googlea i Facebooka, bio je u utorak na ivici kolapsa, nakon što ga je nekoliko vlada članica bloka odbacilo i najavilo nacionalne inicijative umjesto toga, javlja Reuters.

Prema prijedlogu Evropske komisije iz marta ove godine, države EU-a bi naplaćivale porez od tri posto na digitalne prihode velikih firmi, koje se optužuju za izbjegavanje poreza tako što profite kanaliziraju u države EU-a s niskim poreskim stopama.

Plan ima za cilj promjenu poreskih pravila, koja su dozvoljavala nekim od najvećih svjetskih kompanija da plaćaju neuobičajeno niske stope korporativnog poreza na dobit, prenosi Tanjug.

Odlaganje do 2020. godine

Međutim, za to je potrebna podrška svih 28 država članica EU-a, a jedan broj njih se usprotivio prijedlogu, uključujući i male zemlje s niskim porezima, kao što je Irska, koje su imale korist od toga što su multinacionalnim kompanijama omogućavale da kod njih prijavljuju profit ostvaren na drugim mjestima kroz digitalnu prodaju kupcima.

Dok su se ranije najžešće kritike događale iza zatvorenih vrata, u utorak su sučeljeni stavovi mnogih ministara finansija EU-a izašli u javnost, jer je njihov sastanak u Briselu prenošen uživo putem interneta.

Njemačka, koja je prvobitno podržala plan, prvi put se založila za njegovo revidiranje, zatraživši da se iz djelokruga djelatnosti koje podliježu digitalnom porezu isključe aktivnosti koje bi mogle biti povezane s proizvođačima automobila.

Njemački ministar finansija Olaf Scholz je rekao da porez ne bi trebalo uvoditi do ljeta 2020. godine i da ga treba primijeniti samo ako se ne postigne nikakav globalni dogovor o istom pitanju.

Ministar finansija Francuske Bruno Le Maire, koji je već dugo glavni pristalica poreza, prihvatio je odlaganje njegove primjene do kraja 2020. godine, što je veliki ustupak, navodi Reuters.

Podjele duboke za sporazum

Ipak, on smatra da EU i dalje treba postići dogovor o ovom pitanju do kraja ove godine, kako bi se izbjeglo da države počnu s primjenom vlastitih nacionalnih poreza, što bi bio potez koji bi, kako je rekao, naštetio jedinstvenom tržištu Unije.

Španija i Velika Britanija su najavile vlastite nacionalne planove za oporezivanje digitalnih kompanija i ponovile da namjeravaju krenuti s njihovom realizacijom ne čekajući sporazum na nivou EU-a.

Italijanski ministar finansija Giovanni Tria je izjavio da će i Italija nastaviti sama ako do kraja godine ne bude postignut sporazum EU-a.

Austrija, koja trenutno predsjedava Evropskom unijom, poručila je da će učiniti posljednji pokušaj da do sporazuma dođe na sastanku ministara finansija u decembru, ali da su podjele koje su sada isplivale toliko duboke da su šanse za sporazum znatno smanjene.

"Vrlo je teško doći do dogovora o digitalnom porezu, jer još toliko tehničkih pitanja nije riješeno", rekao je danski ministar finansija Kristian Jensen.

SAD bi mogao odgovoriti 'odmazdom'

On je dodao da je predloženi porez EU-a osmišljen tako da bi pogodio uglavnom američke kompanije, što bi isprovociralo SAD na odmazdu.

Irski ministar finansija Paschal Donohoe, koji se dugo protivio ovom porezu, strahujući da bi on mogao umanjiti prihode Irske, izjavio je da će taj novi namet biti negativan presedan za Evropu, jer bi bio nametnut državama u kojima se nalaze korisnici umjesto tamo gdje se usluge proizvode.

"Mi smo neto izvoznici. Kakvu bismo reakciju imali da se ovaj model nametne nama?", rekao je on ministrima.