U Hrvatskoj rast broja zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama

U obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u Hrvatskoj krajem lipnja bilo je 194.654 zaposlenih, što je za 4,5 posto ili 8.410 osoba više nego na kraju svibnja, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U obrtu je krajem lipnja bilo 176.331 zaposlenih, što je 5,2 posto ili 8.744 više nego u svibnju.

Broj zaposlenih u djelatnostima slobodnih profesija je pak smanjen za 334 osobe, odnosno 1,8 posto, na 18.323 zaposlenih.

Statistika pokazuje da je broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama na mjesečnoj razini porastao u 17 područja djelatnosti i kreće se od 0,1 posto u obrazovanju do 22,6 posto u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, to jest ugostiteljstvu i turizmu.

Pad broja zaposlenih zabilježen je u dva područja, i to za 0,2 posto u građevinarstvu te za 4,3 posto u djelatnosti javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje.

Četiri su djelatnosti, unutar obrta i djelatnosti slobodnih profesija, koje su u lipnju generirale više od 20 tisuća zaposlenih, a najviše je ljudi krajem šestog mjeseca radilo u ugostiteljstvu i turizmu, 29.938, što je dovelo do već navedenog skoka u broju zaposlenih od 22,6 posto na mjesečnoj razini. U prerađivačkoj industriji bilo je 25.485 zaposlenih, što je 1,2 posto više nego u mjesecu ranije, u trgovini 22.520 zaposlenih (5,2 posto više), dok je u građevinarstvu bilo 21.950 zaposlenih, što je 0,2 posto manje nego u svibnju.

Statistika po županijama pokazuje da je broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u lipnju u odnosu na svibanj porastao u 19 županija, a taj se porast kreće od 0,1 posto u Koprivničko-križevačkoj do 14,3 posto u Šibensko-kninskoj županiji. Pad, pak, bilježe dvije županije, Međimurska za 0,1 posto te Krapinsko-zagorska za 0,4 posto.