EU / EKONOMIJA

Urbana revitalizacija: Split bi mogao postati nova Barcelona

Pandemija koronavirusa osobito je teško pogodila svjetsku turističku industriju. COVID-19 promijenit će turizam, ali neće ga zaustaviti.

01.11.2020. 08:08 / Izvor: seebiz.eu

Pandemija koronavirusa osobito je teško pogodila svjetsku turističku industriju. COVID-19 promijenit će turizam, ali neće ga zaustaviti.

Ljudska želja za istraživanjem, učenjem i razvojem nikad neće biti utažena.

Jedna od glavnih pouka koju treba izvući iz trenutačne krize je ta da tu težnju valja zadovoljiti na održiv i pažljiv način kojim se uspostavlja odgovarajuća ravnoteža između očuvanja postojećeg i stvaranja novog.

Upravo je to cilj novog strateškog plana revitalizacije Splita, drugog po veličini grada u Hrvatskoj i najvećeg grada Dalmacije, regije na jugu zemlje, s gotovo 180 000 stanovnika u užem i 300 000 stanovnika u širem gradskom području.

Dok je turizam glavni zamašnjak lokalnoga gospodarstva, pri čemu Split služi i kao ishodište veza s mnogim otocima duž dalmatinske obale, tradicionalne industrije poput brodogradnje suočavaju se s izazovnim tranzicijskim procesima.

Planom urbane revitalizacije Splita, taj "biser istočnog Jadrana" korjenito će se preobraziti preuređenjem ključnog lučkog područja i razvojem gradske četvrti Kopilica.

Projekt će omogućiti Splitu da do kraja iskoristi svoj golem potencijal, nadahnut uspjehom sličnih dosadašnjih zahvata u gradovima poput Barcelone,

Kopenhagena i Londona, gdje su se zapuštene željezničke i lučke lokacije pretvorile u živahne nove četvrti primamljive za rad i život građana.

Strateški plan koji su razvili austrijski građevinski inženjeri iz tvrtke iC Consulenten, a Europska banka za obnovu i razvoj financira ga sa 600 000 eura, okrenut je lokaciji glavnog željezničkog kolodvora u području luke i velikoj gradskoj četvrti Kopilica na sjevernoj obali splitskog poluotoka.

Cilj plana je smanjiti zagušenja u središtu grada i iskoristiti najbolje gradske lokacije kao što su glavni kolodvor, uz moguće proširenje gradskog središta.

Novim uređenjem lučkog područja i gradske četvrti Kopilica stvorit će se potencijalna bruto razvijena površina od oko 1,2 milijuna m2 za približno 15 000 stanovnika i 10 do 15 tisuća radnih mjesta.

Revitalizacijom glavnog kolodvora i novim cestovnim tunelom u luci omogućit će se razvoj kulturnih, kongresnih i hotelskih sadržaja.

Što se tiče gradske četvrti Kopilica, predviđa se da će proširenje gradskog središta uključivati poslovne prostore, sveučilište, velika stambena područja te sustav "parkiraj i koristi se javnim prijevozom," koji će biti od velike važnosti za čitavo gradsko područje, kao i za turiste.

Ispunjavanje tih ciljeva iziskivat će pozamašnu novu prometnu infrastrukturu. Nova laka željeznica do zračne luke i autocestovni most preko zaljeva od Solina do Kopilice bit će nužni preduvjeti tog razvojnog projekta.

EBRD podupire ovaj plan kao dio svog šireg rada u području urbane revitalizacije kao cjelovitog pristupa prevladavanju izazova s kojima se suočavaju mnogi gradovi u zemljama u kojima je Banka aktivna, a samo u Hrvatskoj Banka trenutačno sudjeluje u projektima u Puli, Šibeniku i Zagrebu.

Urbana revitalizacija pruža mogućnosti za vraćanje gospodarstva u ravnotežu, privlačenje stranih ulaganja i učinkovito korištenje sredstava EU-a, a kako država ima ključnu ulogu u poticanju tih ulaganja, EBRD tijesno surađuje s tijelima vlasti i državnim poduzećima na svim razinama kako bi potpomogla provedbu ambicioznih planova koji će preobraziti veće gradove u Hrvatskoj.

U Splitu se nalazi palača rimskog cara Dioklecijana, koja je izgrađena na prijelazu iz trećeg u četvrto stoljeće, a danas je na UNESCO-vom popisu mjesta svjetske baštine.

Split kasnije postaje bizantski grad, sve do pada pod mletačku vlast.

Strateški plan revitalizacije, potpomognut sredstvima EBRD-a, sada će omogućiti gradu i njegovoj bogatoj kulturnoj baštini da svoju prošlost poveže sa svjetlom budućnošću.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

EU