Zapadni Balkan i Turska:Zajednički zaključci ekonomskog i finansijskog dijaloga

Predstavnici zemalja članica EU, Zapadnog Balkana i Turske, Evropske komisije i Evropske centralne banke, kao i predstavnici centralnih banaka zemalja Zapadnog Balkana i Turske ( Crna Gora, Srbija, Republika Sjeverna Makedonija, Albanija i Turska su zemlje kandidati za pridruživanje EU ) sastali su se u okviru godišnjeg dijaloga o ekonomskim politikama ( Zaključci ovog dijaloga ne prejudiciraju stavove zemalja članica EU u pogledu statusa Kosova ).

Dijalog ima za cilj pripremiti Zapadni Balkan i Tursku za buduće učešće u Evropskom semestru.

Izbijanje pandemije Covid-19 suočilo je zemlje članice EU, Zapadni Balkan i Tursku sa sličnim, nikad ranije viđenim, velikim izazovima za javno zdravstvo, ekonomiju i društvo.

Učesnici su se složili da je u ovim izuzetnim okolnostima od kritičnog značaja održati dijalog o ekonomskim politikama u cilju zajedničkog koordiniranog odgovora na krizu.

Učesnici su prepoznali snažnu solidarnost EU prema zemljama Zapadnog Balkana i Turskoj, koja je demonstrirana pružanjem medicinske i financijske pomoći za borbu protiv pandemije Covid-19 i davanjem doprinosa ublažavanju njenog društveno-ekonomskog utjecaja na regiju.

Učesnici su pozdravili mjere koje su usvojile zemlje Zapadnog Balkana i Turska u cilju ograničavanja širenja virusa Covid-19.

Također, istakli su da se privremene urgentne mjere trebaju usvajati na transparentan način koji neće ugrožavati načela vladavine zakona, demokracije i temeljnih prava.

Učesnici su u potpunosti podržali odluke zemalja Zapadnog Balkana i Turske da dozvole automatskim fiskalnim stabilizatorima da odgovore na krizom izazvane ekonomske poremećaje 2020. godine.

Također, smatrali su potrebnim poduzimanje dodatnih diskrecionih mjera u cilju ublažavanja negativnog utjecaja na rast i zapošljavanje u kratkoročnom periodu.

Gledajući unaprijed, nakon kratkoročnog efekta krize, učesnici su se složili da dijalog o ekonomskoj politici treba i dalje imati centralnu ulogu kod koordiniranja politika u cilju srednjoročnog oporavka nakon krize.

Makro-fiskalni scenariji i dio strukturalne analize predočeni u Programima ekonomskih reformi su snažno pogođeni poremećajima izazvanim krizom Covid-19.

Stoga su učesnici zaključili da će se ovogodišnje političke smjernice fokusirati na mjere koje pružaju neposredni fiskalni, ekonomski i socijalno-politički odgovor za ublažavanje utjecaja pandemije, kao i na tranziciju sa ovih kratkoročnih mjera na mjere koje su više strukturalne naravi kako bi se potakao srednjoročni oporavak.

Da bi se dugoročno unaprijedila otpornosti ekonomija, ove mjere trebaju na odgovarajući način uzeti u obzir digitalnu transformaciju i zelenu tranziciju, u skladu sa međunarodnim obavezama.

Važno je da se na adekvatan način integrira perspektiva rodne jednakosti u sve mjere poduzete u cilju jačanja zapošljavanja, socijalne i zdravstvene zaštite.

Snažan osjećaj vlasništva će biti ključ za postizanje uspješne implementacije zajednički usvojenih smjernica za politike.

U globalu, učesnici su podvukli svoju posvećenost ovom procesu praćenja i potakli Zapadni Balkan i Tursku da rade na snažnom oporavku kroz dalje unaprjeđenje svojih makroekonomskih, budžetskih i strukturalnih politika u srednjoročnom periodu.

Dijalog će se nastaviti 2021. god., i obuhvatit će, između ostalog i temu implementacije ovih zaključaka.