Arapski investitori bacili oko i na sarajevsku Skenderiju

Sredinom prošlog mjesca Državni investicijski fond iz Dubaija potpisao je Memorandum o razumijevanju s Vladom Kantona Sarajevo. Tom prilikom investitori iz Dubaija su iskazali interes za ulaganje u obnovu sarajevske Skenderije. 

Tada je premijer Kantona Sarajevo Elmedin Konaković kazao da Vlada još nije dobila ništa zvanično, ali da bi Skenderija mogla dobiti moderniji izgled zbog čega bi neki određeni dijelovi mogli biti srušeni. Dodao je da su neki od uvjeta da bi moglo uopće doći do rušenja da se napravi bolja i modernija dvorana Mirza Delibašić i moderniji i veći Dom mladih te da će svatko tko ima privatno vlasništvo u Skenderiji imati mogućnost na kraju preseliti u obnovoljeni objekt. Ukoliko to ne bude zadovoljeno neće se ići u njega. Međutim, tom prilikom Konaković nije spominjao izgradnju zgrada na tom području. 

No, na jednom od prijedlogu projekta kojeg je radila međunarodna konsultantska kuća Colliers za budući izgled Skenderije, a do kojeg su došli bh. mediji, vide se zgrade sa preko 20-tak katova.

 Podsjetimo, ovo bi bio jedan ou nizu nekrentina u čije vlasništvo su zadnjih par godina ušli arapski investitori, a o čemu je Akta već pisala.

Zajedničko svima je da se nalaze u strogom centru grada.

Povodom ove informacije koju su objavili bh. mediji reagirao je i vlasnik autorskih prava sarajevske Skenderije Džan Karajica koji je u svom reagiranju naveo da njega nitko nije kontaktirao u vezi s novim investicijama u Skenderiju, dodajući da bi bilo kakva izmjena izgleda Skenderije bez njegove suglasnosti bilo direktno kršenje zakona.

Navodi da je članom 55. Zakona o autorskom i srodnim pravima BiH definirano je da autorsko pravo traje za života autora i 70 godina nakon njegove smrti. Karajica, magistar arhitekture koji je studij završio u Velikoj Britaniji kaže da je preko advokata upozorio zainteresirane da ne mogu kršiti zakon.

''Na Marijin Dvoru je zaustavljena gradnja objekata zbog visine od šest spratova, a u isto vrijeme se govori o gradnji tornjeva od 48 i 24 kata preko puta - na Skenderiji. Nije jasno kako neko za javno dobro Skenderija, koja je vlasništvo svih građana i koja je izgrađena novcem svih nas, može pregovarati s privatnim osobama. S druge strane, imate slučaj da privatne osobe ne mogu na privatnom vlasništvu graditi i investirati iako su uradili sve sukladno pozitivnim zakonskim odredbama, odlukama i propisima“, ističe Karajica u svom reagiranju.

Amer Kapo, direktor Centra Skenderije, kaže za Akta.ba se još uvijek ne zna konkretan prijedlog investitora.

Dodaje da je njima svakako potrebna modernizacija jer je 50 godina od kada je izgrađena malo ulagano u modernizaciju i rekonstrukciju Centra.

Foto: Patria.ba