Drvna industrija privukla najboljeg stranog investitora

26.12.2013. 14:36 / Izvor: Novo vrijeme
Drvna industrija privukla najboljeg stranog investitora

Iako bh. privreda bilježi skroman rast, ipak postoji niz sektora čiji izvozni rezultati mogu služiti za primjer. Jedan od tih sektora je i drvoprerađivačka industrija

Iako bh. privreda bilježi skroman rast, ipak postoji niz sektora čiji izvozni rezultati mogu služiti za primjer. Jedan od tih sektora je i drvoprerađivačka industrija koja, osim što je u prvih devet mjeseci ove godine izvezla robe u vrijednosti od oko 660 miliona KM, također je dala i najboljeg stranog investitora za 2013. godinu

Godinama se u bh. javnosti ponavlja mantra o nekoliko perspektivnih grana industrije, među kojima je i drvna. Ove su tvrdnje dobile potvrdu kad je državna Agencija za promociju stranih investicija (FIPA) dodijelila titulu najbolje strane investicije, u kategoriji akvizicija/privatizacija, kompaniji “FL Wood” d.o.o. iz Foče. Ova kompanija nastala je zahvaljujući investiciji iz Egipta, kojom je sredinom 2011. godine privatiziran dio bivšeg giganta drvne industrije “Maglić Foča”. Trenutno ova kompanija upošljava 80 radnika, ostvaruje prihode više od pet miliona KM i predstavlja jednu u nizu uspješnih firmi koje izvozom drva i drvnih prerađevina doprinose smanjenju trgovinskog deficita Bosne i Hercegovine.

Jedan od pet uspješnih sektora

Konstantan ekonomski rast u Bosni i Hercegovini u periodu do 2008. godine dolaskom je svjetske ekonomske krize sveden na minimum. Vezanost za tržište CEFTA-e i EU, a koje su i same upale u recesiju, dovelo je do pada industrijske proizvodnje u BiH. Iako je prošlo skoro pet godina, bh. ekonomija se još oporavlja od posljedica krize, pri čemu pet ključnih sektora ipak ostvaruje značajan izvoz te bilježi uspješno poslovanje. To su, prije svega, sektori proizvodnje baznih metala, mineralnih proizvoda, mašina i mehaničkih uređaja, hemijskih proizvoda te drvo i proizvodi od drveta koji ukupno čine oko 60 posto ukupne vrijednosti izvoza. Istovremeno, bh. izvođači su i dalje ovisni o tradicionalnim izvoznim tržištima, kao što su Njemačka, Italija, Slovenija, Hrvatska i Srbija, koje predstavljaju 62 posto izvoznog tržišta Bosne i Hercegovine. Od svih spomenutih privrednih grana drvoprerađivačka industrija je bilježila, a i dalje bilježi, neke od najboljih izvoznih rezultata.

Perjanica bh. izvoza

"Za prvih devet mjeseci ove godine bh. drvna industrija ostvarila je izvoz od oko 660,6 miliona KM, što je za 10,6 posto više Razvoj novih kompanija u ovom sektoru te povećani izvoz bude nadu da bi se znanje i tradicija koja postoji u bh. drvnoj industriji mogli vratiti na stare staze slave te zauzeti mjesto u vrhu domaće privrede nego u istom periodu prošle godine", izjavila je sekretarica Asocijacije drvne industrije i šumarstva pri Vanjskotrgovinskoj komori Selma Bašagić.

Ulazeći u dublju analizu dolazi se do podataka da je u strukturi izvoza namještaj ostvario učešće od 37,7 posto. Ostale kategorije uključuju rezanu građu, proizvode šumarstva, oblovinu, drvo za ogrjev itd. Ne sporeći uspjeh bh. kompanija, ipak je evidentno da su proizvodi s dodanom vrijednošću, u ovom slučaju namještaj, zastupljeni u manjem omjeru u odnosu na ostale proizvode drvne industrije.

Ovo je indikator na šta u budućnosti treba obratiti pažnju, a posebno se odnosi na povećanje udjela izvoza namještaja u odnosu na sirovu građu te na veću finalizaciju proizvoda. Stoga su planovi “FL Wood” d.o.o. ispravan korak budući da, prema riječima direktora Dževada Aletića, kompanija planira instalirati liniju za proizvodnju masivnih ploča za namještaj, kao i postavljanje linije za proizvodnju pločastog namještaja, kao što su stolovi, stolice itd.

Hoće li se tradicija nastaviti?

Izvještaj FIPA-e navodi da je Bosna i Hercegovina do devedestih godina prošlog stoljeća bila među najvećim evropskim izvoznicima namještaja, odnosno, bila je na drugom mjestu, odmah poslije Italije. Ta činjenica i ne čudi s obzirom na to da su kompanije kao što su “Konjuh” Živinice, “Krivaja” Zavidovići, “Šipad” Sarajevo i banjalučki “Vrbas” zapošljavale hiljade radnika i bile vlasnice najmodernijih tehnologija. Nažalost, slavna prošlost nije dovoljna, jer i samo spominjanje imena ovih kompanija vraća nas na postratne probleme i devastaciju ovih giganata. Ali, razvoj novih kompanija u ovom sektoru te povećani izvoz bude nadu da bi se znanje i tradicija koja postoji u bh. drvnoj industriji mogli vratiti na stare staze slave te zauzeti mjesto u vrhu domaće privrede

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Investicije