HEP od BiH želi i puno više od 100 miliona eura

24.05.2017. 08:16 / Izvor: Nezavisne novine
HEP od BiH želi i puno više od 100 miliona eura

Prema proračunima na koje se pozivaju, navode da je svega sedam od ukupno 25 dogovorenih godina isporuke izvršeno.

Konačni iznos odštete koji "Hrvatska elektroprivreda" (HEP) traži od BiH, a povodom njihovih prijeratnih ulaganja u Termoelektranu Gacko, će najvjerovatnije biti mnogo veći od početnih 100 miliona evra, koliko traže za neisporučivanje električne energije.

Navodi se to u zahtjevu za mirno poravnanje koje je hrvatska strana uputila nadležnima u BiH, od kojih traže da odrede zvaničnike s kojima bi bio održan sastanak i na kojem bi se odredio dalji tok pregovora u vezi s ovim, sve izvjesnijim, sporom.

Kako stoji u dokumentu na engleskom jeziku, koji je objavila srpskainfo.com, "iznos štete koju je pretrpio HEP, a koja je prouzrokovana bh. akcijama i propustima koje nisu u skladu s preuzetim obavezama, još se procjenjuje i nije konačan".

"HEP izričito zadržava pravo da izmijeni zahtjev tokom pregovora ili nekih drugih arbitražnih procesa i to na način na koji HEP smatra odgovarajućim, uključujući i potraživanja dodatnih odšteta i to na različitim osnovama. Štaviše, s obzirom na to da je šteta prouzrokovana kršenjem obaveza od strane BiH, a koje će se vjerovatno nastaviti i tokom pregovora, HEP izričito zadržava pravo da izmijeni i ažurira zahtjev za poravnanje, kao i odštetni zahtjev", navodi se u zahtjevu.

Smatraju kako upkos okončanju rata i reogranizaciji bh. elektrosistema protivstrana nikada nije nastavila sa sprovođenjem Samoupravnog sporazuma o udruživanju rada i sredstava radi zajedničke izgradnje, niti je nastavila s isporukom električne energije.

Prema proračunima na koje se pozivaju, navode da je svega sedam od ukupno 25 dogovorenih godina isporuke izvršeno u skladu sa sporazumom i za taj period je isporučena struja.

"Samim tim, HEP ima pravo na preostalih 17 godina i osam mjeseci isporuke, u ukupnoj količini od 10,2 teravat-časa električne struje. Nadalje, prvobitni očekivani rok trajanja od pomenutih 25 godina je mogao biti produžen prema sporazumu uzimajući u obzir tehničke, ekonomske i rezerve uglja u RiTE Gacko. Kako je Termoelektrana Gacko u funkciji i danas, sasvim je očigledno da je produženje roka trajanja, spomenuto u Samoupravnom sporazumu o udruživanju rada i sredstava radi zajedničke izgradnje, moglo biti izvodivo i samim tim HEP ima pravo na isporuke električne energije za cijeli operativni period termoelektrane", navode oni.

Dan ranije Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, rekao je da je ovo zabrinjavajuća situacija za BiH.

"O ovom slučaju upoznao sam i Pravobranilaštvo BiH", rekao je Šarović, najavljujući više detalja narednih dana. Petar Đokić, ministar industrije, energetike i rudarstva RS, kazao je da je Vlada RS obaviještena o ovome od strane "Hrvatske elektroprivrede".

"Oni potražuju određena finansijska sredstva od onoga što su investirali u sektor energetike od prije početka rata u BiH. Sredstva koja oni potražuju otprilike su u vrijednosti pet teravata električne energije", rekao je Đokić i podvukao da RS može isto da uradi po pitanju Hidroelektrane Dubrovnik, koja koristi riječni potencijal Trebišnjice iz vještačkog jezera u Bileći.

Na ljeto o termoelektrani Gacko 2

Predsjednik RS Milorad Dodik smatra da će finalizacija razgovora s kineskim kompanijama u vezi s termoelektranom Gacko 2 biti završeni u toku ljeta.

Dodik je rekao da je kineska kompanija "Dong fang" u RS izgradila savremenu termoelektranu, te da se vode razgovori i već su definisani određeni odnosi u vezi s termoelektranom Gacko 2.

"S kineskim kompanijama razgovaramo i o izgradnji autoputeva, što je za nas veoma važno, imajući u vidu potrebu da izgradimo mrežu autoputeva u Srpskoj. S kineskim kompanijama stičemo sve više iskustva da bismo mogli da budemo operativni i uspješni po tom pitanju", rekao je Dodik.

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Investicije