Iduće godine počinje iskopavanje hendeka u Trebinju

17.10.2018. 09:18 / Izvor: Akta.ba
Iduće godine počinje iskopavanje hendeka u Trebinju

Stari grad u Trebinju trebalo bi da bude novi prepoznatljivi simbol i turistički najatraktivnija urbana zona grada.

Stari grad u Trebinju trebalo bi da bude novi prepoznatljivi simbol i turistički najatraktivnija urbana zona grada, po završetku obimnih rekonstruktivnih zahvata koje je omogućila donacija Vlada Srbija u iznosu od 4.000.000 KM.

U Gradskoj upravi kažu da spremaju rješenja koja bi na najbolji način iskoristila arhitektonski potencijal najstarijeg gradskog jezgra Trebinja, kao istorijske ambijentalne cjeline, što bi radikalno i trajno promijenilo izgled centra Trebinja – ali i značajno unaprijedilo turističke perspektive našeg grada.

Načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje Marko Rikalo za Radio Trebinje kaže da su se donacijom Vlade Srbije prvi put stekli uslovi da se Trebinje uhvati u koštac sa onim od čega su sve pređašnje generacije bježale – pitanjem Starog grada, koje je ujedno i problem ako ostane zapušten koliko i izuzetna šansa ako se za ovaj prostor nađu kvalitetna rješenja.

"Naš Stari grad je u Republici Srpskoj najpotentija istorijska arhitektonska cjelina, koja može postati evropska i svjetska destinacija, koliko god nama to danas zvučalo nepojmljivim. U tom smislu, mnogo je vredniji od, recimo, banjalučkog Kastela. Bježalo se od toga jer je nedostajalo hrabrosti i odlučnosti, ali moramo iskoristiti rast popularnosti Trebinja, praviti nove sadržaje, da se ne bi desilo – da svako čudo ima svoje vrijeme i da će i to vrijeme Trebinja proći", kaže Rikalo.

Rikalo za Radio Trebinje kaže da će najveći dio sredstava iz donacije Vlade Srbije biti investiran u najsloženiji dio poduhvata – iskopavanje i obnovu hendeka oko bedema Starog grada.

"Hendek bi upotpunosti promijenio izgled centra grada, s tim što bi u dogledno vrijeme povukao sa sobom i potrebu da se uradi ono što, vjerujem, svi mi Trebinjci sanjamo – da se čitav uži centar grada pretvori u pješačku zonu", ističe on.

Rikalo napominje da se u saradnji sa domaćim arhitektima i stručnjacima iz nadležnih institucija za zaštitu spomenika Republike Srpske i BiH već radi na definisanju projektnog zadatka. Krajem decembra ove ili početkom januara naredne godine biće raspisan i tender za izradu projektne dokumentacije za hendek, koja bi trebalo da košta između 50.000 i 100.000 KM.

Prvi radovi na otkopavanju hendeka očekuju se u narednoj godini, vjerovatno po završetku turističke sezone. Koliko će koštati – zbog obima i složenosti radova to još niko ne može procijeniti, naglašava Rikalo.

Izvjesno je da će u srcu grada biti otvoreno do tada neviđeno gradilište. Građani, posebno vlasnici objekata u centru, pojašnjava on, moraće se naoružati strpljenjem – a neimari ozbiljnim pripremama kako bi ovi zamašni zahvati prošli što bezbolnije po svakodnevno fukcionisanje života.

Ovaj hrabar i veoma zahtjevan poduhvat izgleda i kao put u nepoznato, koji sa sobom otvara niz pitanja na koje se odgovori mogu dobiti tek kada se oni koji treba da ih riješe u problem dobrano upuste.

"Projekat hendeka za sebe veže i pitanje nove regulacije saobraćaja u centru grada, jer će hendek potpuno zatvoriti neke ulice. Drugo, moramo da vidimo na koji način da riješimo protok vode kroz hendek, hoće li ili neće biti potrebne hidraulične pumpe /u vrijeme niskog vodostaja rijeke/. Sam centar grada je svojevrsni spomenik pod zaštitom države i pitanje je – na koji način je moguće izvoditi i kakve zahvate na ovom prostoru. Vrlo malo podataka iz arhiva imamo o tome kako je taj hendek uopšte izgledao, što zahtjeva i određena arheološka istraživanja, koja, s druge strane, ne smiju da traju dugo, jer smo dobili novac – i moramo djelovati", pojašnjava Rikalo.

Napominje i da će dinamika i vrijednost radova zavisiti i od toga – da li je hendek, kako se za sada samo nadaju, već obložen kamenim pločama i da li će biti potrebne ozbiljnije sanacije donjih dijelova bedema, onih koji su sada ispod zemlje…

Istovremeno, radiće se i na popločavanju ulica i trgova kastela – što će Gradska uprava nastojati da zatvori vlastitim sredstvima, te sanaciji preostalog dijela bedema, koji bi najposle trebalo da dobije i osvjetljenje.

Posebna pažnja, dodaje Rikalo, biće posvećena prostoru Trga Travunije, koji je posebno potentan da bude jedan od gradskih simbola i čiji arhitektonski sadržaj valja kvalitetno osmisliti.

Nakon toga, slijedi još jedan složen izazov – rekonstrukcije objekata u kastelu koji su uglavnom u privatnom vlasništvu…

Rikalo ističe da vrlo pragmatično zazvuče prijedlozi neupućenih da Grad Trebinje posebnim odlukama prosto natjera vlasnike objekata na neophodne rekostruktivne zahvate prema zahtjevima regulacionog plana za Stari grad – ali je problem što takvi prijedlozi nemaju zakonsko pokriće.

Grad nema pravo da ulazi u privatnu imovinu bez saglasnosti vlasnika, a problem dodatno komplikuje činjenica da postoje objekti i sa više vlasnika, koji ni među sobom nisu riješili imovinske odnose.

Jedino što Grad u ovom slučaju može da preduzme temelji se na uvjerenju da će turistička valorizacija najstarijeg urbanog jezgra Trebinja značajno povećati i vrijednost nekretnina, te da će taj ekonomski momenat motivisati vlasnike da urade najbolje u svom interesu.

"Sve što se u Starom gradu uradi na svoju ruku i kako ne treba – najposle će opet najviše koštati ljude koji tamo imaju nekretnine. Od cijelog ovog projekta oni će imati i najveće benefite. To je nešto što svima njima mora biti jasno. Oni moraju biti strpljivi i moraju poštovati pravila – jer ona i postoje da bi njihovim nekretninama podigla cijenu", ističe Rikalo za Radio Trebinje.

On dodaje i da su cijene nekretnina u ovom dijelu grada već porasle, te da se značajan broj vlasnika odlučio za prodaju svojih kuća, pri čemu je posebno interesantno – da kupci uglavnom dolaze sa strane.

Radio Trebinje

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Investicije