Počelo probijanje tunela Hranjen

Brza cesta Prača – Goražde odnosno izgradnja njenog najzahtjevnijeg dijela tunela Hranjen predstavlja historijski projekt za Goražde, jer će se cestovna udaljenost ovog grada na Drini i Sarajeva sa sadašnjih 95,6 smanjiti na 56 kilometara. S obzirom na kvalitet nove trase, vožnja između Sarajeva i Goražda će trajati svega 45 minuta, umjesto dosadašnji sat i pol.

„Počelo je bušenje tunela, ali prije zime se mora ući unutra i početi iskop glavne cijevi. Tada radnici mogu nesmetano raditi, bez obzira na snijeg i vremenske uvjete. Uglavnom, u ovaj projekt se krenulo ozbiljno i nema vraćanja. JP Autoceste FBiH je prioritet povezivanja Sarajeva s istočnom Bosnom, Krajinom, Tuzlom i Mostarom, jer interes je svih da imamo brzu vezu svih dijelova s glavnim gradom države“, izjavio je Adem Zolj, v.d. izvršni direktor projektovanja i građenja.

Tunel Hranjen sastojat će se od dvije cijevi, dužine od 5,5 kilometara. Jedna će biti namijenjena za saobraćaj motornih vozila i kroz nju će prolaziti dvije saobraćajne trake, za svaki smjer po jedna. Druga cijev će biti servisna i koristit će se za održavanje tunela, kao i za slučaj eventualnih nesreća u tunelu.

„Trenutno se s goraždanske strane radi tunelski predusjek, a počeli smo i radove na podzemnom iskopu za glavnu tunelsku cijev. Koristimo novu, austrijsku metodu za tunelsku gradnju. Na sjevernom portalu iz pravca Prače također se radi na predusjeku, zacjevljenje potoka Čemernice je završeno i sad se gradi plato ispred tunela gdje ćemo za nekih 20-tak dana krenuti sa podzemnim iskopom servisne cijevi tunela“, kazao je Enver Ajanović, tehnički direktor kompanije i voditelj projekta ispred izvođača radova „Euro Asfalt“.

Kroz mekše slojeve zemlje radovi teku sporije, jer se na svakih 80-tak centimetara bušenje zaustavlja, da bi se izvršilo betoniranje i spriječilo obrušavanje zemlje. Na južnom portalu, nakon posljednjih kiša, pojavile su se manje količine vode. Prema rasporedu izvorišta vode, ali i samom nazivu Hranjena, koji je nekada hranio okolno područje, očekuje se da tokom radova budu otvorene kaverne s podzemnim vodama.

„Voda može biti problem. Manje količine se rješavaju uz pomoć pumpi, a u slučaju pojave većih količina onda se koriste neke druge tehnologije. Stručnjaci iz Zavoda za geologiju su i ukazivali na to. Došlo je i do pomjeranja trase, da bi se izbjegle, prema procjenama stručnjaka, veće podzemne vode“, rekao je Zolj.

Uzdužni nagib tunela odabran je tako da njegova vrijednost ne prelazi dva posto na ukupnoj dužini od Goražda do Prače, što je standard u gradnji tunela u brdskim područjima.

„Od strane Goražda ulazi se negdje na nadmorskoj visini od 640 metara, a izlazi se na nekih 760 metara. To je ta visinska razlika od 120 metara i nagib je dva posto, od Prače prema Goraždu, odnosno uspon od Goražda prema Prači. Konačnom izgradnjom, tunel Hranjen bit će drugi po dužini u bivšoj Jugoslaviji, odmah iza tunela Sveti Rok u Hrvatskoj koji je dug 5.800 metara i povezuje Split i Zagreb“, zaključuje Ajanović.

Vrijednost radova je 81.899.883,00 KM s uračunatim PDV-om, a sredstva u visini od 65 miliona KM su osigurana Odlukom Vlade Federacije BiH iz akumuliranih dobiti BH Telecoma. Također, izmjenama i dopunama budžeta FBiH za 2019. usvojenim u junu ove godine planirana su i dodatna sredstva za izgradnju putne infrastrukture u iznosu od 45 miliona KM, a odnose se na dividendu JP „Elektroprivreda BiH“. Ova sredstva će biti korištena za izgradnju tunela Hranjen. Rok za izgradnju ovog najdužeg cestovnog tunela u Bosni i Hercegovini je 36 mjeseci.

„Čim nam izvođač dostavi glavni projekt, jer bilo je izmjena pomjeranjem servisne cijevi tunela, mi bismo trebali dobiti konačnu građevinsku dozvolu. Onda ćemo tačno znati poziciju portala tunela i nastaviti sa projektovanjem trase iz pravca Goražda, odnosno Hrenovice. Tako ćemo nastojati da izgradimo i pristupne ceste do 2022. godine, kada je predviđen i završetak izgradnje tunela“, istakao je Zolj.