Ponovo otvoreni pregovori o izgradnji moderne saobraćajnice od Glamočana do Mrkonjić Grada

Realizacija projekta izgradnje autoputa od Glamočana do Mrkonjić Grada od izuzetnog je značaja za cijelu Republiku Srpsku i njen turistički potencijal, a posebno za stanovništvo koje živi u tom dijelu Republike Srpske.

Rekao je ovo za "Glas Srpske" ministar saobraćaja i veza RS Nedeljko Ćorić i poručio da je svaki infrastrukturni projekat od ogromne važnosti. Međutim, za kompletnu ekonomsku opravdanost izgradnje ovog autoputa, kako je istakao, bitno je sve detalje usaglasiti sa FBiH i Hrvatskom.

"Svakako da postoji potreba da se ovaj autoput izgradi. I zbog samog razvoja tog dijela Republike Srpske, turističkih potencijala, ali i boljih uslova života koje bi donio za taj kraj. Međutim, razgovori će biti nastavljeni kako bismo vidjeli da li će i na koji način kineska kompanija “Sinohydro” doći do nekog finansijskog oblika koji može ponuditi kako bismo nastavili sa saradnjom", istakao je Ćorić.  

Premijer RS Radovan Višković tokom prošle sedmice razgovarao je u Banjaluci sa predstavnicima kineske kompanije “Sinohydro” o saradnji u projektima izgradnje i modernizacije putne infrastrukture u Republici Srpskoj.

Poseban akcenat tokom tog sastanka bio je na projektu izgradnje autoputa od Glamočana do Mrkonjić Grada, za šta je ova kompanija izrazila interesovanje. Dogovoreno je da će razgovori o ovom, kao i o ostalim potencijalnim projektima biti nastavljeni u idućem periodu.

Inače, "Autoputevi RS" su još 2014. godine sa kineskom kompanijom “Sinohydro” potpisali preliminarni sporazum o projektovanju i izgradnji tog autoputa u dužini od 62 kilometra i vrijednosti oko 600 miliona eura.

Sa tom kompanijom dvije godine kasnije, odnosno 2016. potpisan je i komercijalni ugovor, a sve je trebalo da finansira kineska banka. Predviđeno je da trasa autoputa vodi od čvorišta u Glamočanima, zatim preko Manjače, te dalje od Mrkonjić Grada do mjesta Baraći i potom prema granici sa FBiH. Naime, ideja je da se tim autoputem može doći do Splita u Hrvatskoj.

Najveći dio od 99 kilometara prolazio bi kroz Republiku Srpsku, 60 kilometara kroz FBiH, a 22 kilometra bi izgradila Hrvatska.

Međutim, i dalje je pitanje koliko je hrvatska strana zainteresovana za ovaj projekt, jer bi on bio direktna konkurencija hrvatskoj putnoj mreži.

Prijedor

U Nacrtu studije uticaja na životnu sredinu izgradnje autoputa Banjaluka - Prijedor, koja je u maju stavljena na javni uvid, navedeno je da će taj autoput biti dug 40,7 kilometara, da će uključenje biti u Kuljanima u Banjaluci, a završetak dionice sjeverno od Prijedora. Predviđena je gradnja 23 nadvožnjaka, 10 podvožnjaka, devet mostova, sedam vijadukta, jednog prolaza za životinje, jednog obostranog odmarališta. Naplatne kućice biće na tri lokacije, neposredno nakon petlje Kuljani, zatim na čvoru u Omarskoj i na čvoru Prijedor. U okviru čvora Omarska predviđen je prostor za izgradnju baze za održavanje autoputa.

U sklopu procjene o uticaju na životnu sredinu obrađeni su, između ostalog, geološke, hidrološke, seizmološke i klimatske karakteristike područja, upotrebna vrijednost i namjena zemljišta, kvalitet vodotoka i vazduha, postojeće stanje buke, analiza staništa, flore i faune, sa akcentom na zaštićene vrste, analiza naselja i postojeće infrastrukture.