Privreda Hercegovine u kolapsu

09.02.2015. 09:43 / Izvor: eKapija.ba
Privreda Hercegovine u kolapsu

U Regionolnam sindikatu istočne Hercegovine kažu da je privreda u posljednjih desetak godina od Trebinja do Foče u totalnom kolapsu, da je hiljade ljudi ostalo bez posla, a da novih zapošljavanja nema.

Prvi stečaj u istočnoj Hercegovini otvoren je 2007. godine, nakon čega je to postala sve češća praksa sa preduzećima koja su bila nosioci privrednog razvoja. U Regionolnam sindikatu istočne Hercegovine kažu da je privreda u posljednjih desetak godina od Trebinja do Foče u totalnom kolapsu, da je hiljade ljudi ostalo bez posla, a da novih zapošljavanja nema.

"Na hiljade ljudi je ostalo bez posla, počev od prvog stečaja u preduzeću Luč gdje je firma likvidirana, odnosno prodata dobro u odnosu na njenu procjenu. Na hiljade ljudi koji su ostali bez posla probali su da riješe svoju sudbinu odlaskom u penziju, prekvalifikacijom, a na drugoj strani novog zapošljavanja nije bilo. Jednom rečenicom možemo konstatovati da je privreda u zadnjih desetak godina u Hercegovini u totalnom kolapsu", kaže Dragan Simović, predsjednik Regionalnog sindikata istočne Hercegovine.

Milan Grubač iz Trebinja ima dugogodišnje iskustvo u privredi. Jedno vrijeme bio je direktor nekadašnjeg industrijskog giganta - trebinjske Industrije alata, a potom i član Upravnog odbora tekstilnog preduzeća Novoteks, koje se danas nalazi u stečaju. Grubač kaže da je slom privrede u istočnoj Hercegovini, kao i u cijeloj Republici Srpskoj počeo izbijanjem rata, a da je nastavljen naglim uvođenje konvertibilne marke koja je donijela stabilizaciju u širem smislu, ali probleme izvoznim preduzećima. On smatra da stečajavi obično dolaze suviše kasno.

"Problem je što se ne žuri sa stečajem, nego što po pravilu počinje kasno. Kada preduzeće izgubi platežnu moć, a to je po Zakonu o stečaju najmanje 60 dana, onda neko od povjerilaca mora da pokrene stečaj. Po mom mišljenju to bi trebalo da bude Poreska uprava ili bilo koji povjerilac, ali to se ne dešava. Tek kada vide da se ne mogu vraćati reprogramirani i tekući dugovi i kada zaista preduzeće postaje nesolventno, onda se pokreću stečajevi, a tada je u gotovo u svim slučajevima prekasno", istakao je Grubač.

Privreda u istočnoj Hercegovini je u teškoj situaciji, a jedini izuzetak je proizvodnja vina i vinski turizam. Međutim, umjesto da republičke vlasti malim vinarima, kojih je iz dana u dan sve više, daju vjetar u leđa novim Zakonom o vinu, takozvane porodične vinarije došle su u situaciju da razmišljaju o zatvaranju. Sa problemima koji bi im mogao donijeti novi Zakon, mali vinari upoznali su predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Mladena Ivanića.

"Ima tu dosta manjkavosti, a ono na šta bi se posebno osvrnuo je što mi, mali vinari, moramo stalno da zapošljavamo nekog enologa, stručnjaka za vino ili agronoma. Mi smo i do sada u svojoj registraciji imali istog tog enologa ili poljoprivrednog inžinjera, kojeg smo anagažovali po potrebi i nije nam potreban cijelu godinu. Slažemo se da imamo takvog stručnjaka na raspolaganju, ali ako ih moramo zapošljavati onda nas nema nigdje", kaže Ranko Petijević, vinar iz Trebinja

Mladen Ivanić kaže da Zakon o vinu treba donijeti, ali da on bude takav da podstiće mala preduzeća.

"Prostora za pomoć države ima, a tu mislim na formiranje jednog malog instituta, od dva-tri čovjeka koja se bave tom strukom i koja bi bila na raspolaganju svim novim vinarima. To državu ne košta ništa, a ogromna je pomoć malim preduzećima", smatra Ivanić.

U posljednjih pet godina na Okružnom privrednom sudu u Trebinju našao se čak 181 stečajni predmet od čega je 151 riješen, dok je 30 u toku. Tu svakao treba izdvojiti Novoteks iz Trebinja i„Bilećanka iz Bileće, nekadašnje nosice tekstilne industrije od kojih su ostali samo milionski dugovi.

Izvor: (www.opstinasokolac.net / rtvbn.com)

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Investicije