Revitalizacija srednjovjekovnog Starog grada u Hadžićima

Srednjovjekovni biser Hadžića, Stari grad Gradac, u novembru prošle godine je proglašen nacionalnim spomenikom BiH. To bi trebalo konačno doprinijeti njegovoj revitalizaciji, boljoj i većoj prezentaciji njegove graditeljske baštine, nekropola stećaka i drugih sadržaja u njegovom obuhvatu.

Predstoji mnogo posla kako bi se ovaj značajni spomenik koji oslikava srednjovjekovnu Bosnu otrgnuo od zaborava, učinio dostupnim svima i uvrstio u turističku ponudu Hadžića i Kantona Sarajevo.

Urađen elaborat

Općina Hadžići je, prije proglašenja Gradca kulturno-historijskim spomenikom, pokrenula određene aktivnosti sa Kantonalnim zavodom za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, pa je završen elaborat zaštite, koji je uradila ova ustanova. Elaboratom su obuhvaćeni valorizacija i pregled dosadašnjih istraživanja i detaljna analiza karakteristika i stanja ovog kompleksa. Formulisani su elementi strategije revitalizacije, te sačinjen plan i program neophodnih aktivnosti sa okvirnom dinamikom.

"Proglašenje Gradca zaštićenim područjem je stiglo u pravo vrijeme, a elaborat je Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH poslužio da sagleda trenutno stanje u kome se nalazi ovaj poznati srednjovjekovni grad. Elaborat je prihvaćen kao plan realizacije zaštite Gradca i budućih aktivnosti koje će uslijediti u narednom periodu. Uskoro ćemo imati i konkretne razgovore sa institucijama za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa u kojima će se precizirati potrebni zadaci, kako bi što prije ovaj spomenik postao dio turističke ponude naše općine i Kantona Sarajevo", kazao je Hamdo Ejubović, načelnik Hadžića.

Nužna infrastruktura 

U Općini ističu da nije dovoljno samo proglasiti Gradac historijskim spomenikom, već je potrebno uraditi i niz drugih intervencija. Područje oko Starog grada u ratu je bilo linija razdvajanja, pa postoji opasnost od zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava. Općina je djelimično obavila deminersko izviđanje terena, ali se mora još jednom sve provjeriti. Također, potrebno je uraditi pristupni put ovom lokalitetu koji je sada potpuno odsječen i gotovo nedostupan posjetiocima.

"Najbitnije je da se Gradac stavi u stanje u kome se više neće vršiti njegova daljnja devastacija. Nama će ideja vodilja biti odluka Komisije kojom je precizirano dalje postupanje i nadležnosti. Općina će nastojati što prije dobiti certifikat da je područje Gradca čisto i bez mina, jer je to preduslov svega ostalog. Urađen je i projekt pristupnog puta, pa će nakon njegove izgradnje ovo područje biti mnogo dostupnije turistima i ostalim posjetiocima", naglasio je načelnik Ejubović.

Stari grad Gradac je značajan spomenik naše prošlosti, predstavlja svjedočanstvo bogate kulturne baštine BiH. Pored srednjovjekovnog grada ovo je bila stara rimska utvrda, a u osmansko vrijeme je značajna što dugo nije pala pod tursku vlast. Zato u Općini Hadžići vjeruju da će nakon revitalizacije biti interesantan ne samo domaćim, već i stranim turistima. 

Tranzitna carina

Posljednja arheološka istraživanja, koja su obavili zajednički Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa KS-a i Zemaljski muzej, rezultirala su otkrivanjem prahistorijske gradine, rimskih spomenika, srednjovjekovnog grada, temelja srednjovjekovne crkve, nekropola stećaka i kamenoloma. U srednjem vijeku prostor Hadžića je bio prirodna veza srednje Bosne i Dubrovnika, pa je na tadašnjem području župe Lepenica postojalo više tranzitnih carina, među kojima je bio i Gradac, koji je pripadao manjoj župi. U historijskim izvorima ovaj grad se prvi put spominje 1355. godine i tada je egzistirao pod vlašću bosanskog kralja Tvrtka I.