Samo trećina žena u RS vlasnice imovine
Iako je pravni postupak dobijanja zemljišta isti i za žene i za muškarce, brojke pokazuju suprotnu stvarnost, odnosno da su još uvijek u patrijarhalnom društvu muškarci ti koji su najčešće nasljednici
Da je imovina u RS većinom u rukama muškaraca, pokazuju podaci Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIP) u kojima se navodi da je samo 29,6 odsto žena vlasnika nepokretnosti (zemljišta i objekata).
Iako je pravni postupak dobijanja zemljišta isti i za žene i za muškarce, brojke pokazuju suprotnu stvarnost, odnosno da su još uvijek u patrijarhalnom društvu muškarci ti koji su najčešće nasljednici.
Čak i onda kada su potencijalne nasljednice, veliki broj žena se odriče svog udjela u korist braće ili sinova.
"Generalno gledano, ali ne i decidno potvrđeno pravilo jeste da je procenat žena koje su upisane kao vlasnice veći u urbanim zonama, a manji u ruralnim područjima. Najmanji broj upisanih žena kao nosilaca prava svojine nad nepokretnostima je u Bileći 16,4 odsto, dok je u Banjaluci 33,1 odsto", precizirala je Bosiljka Predragović, vršilac dužnosti direktora RUGIP-a.
Pojašnjava da je ženama čak omogućeno da se potpuno besplatno, a na osnovu pravno valjane dokumentacije upišu kao suvlasnici nepokretnosti čiji su vlasnici do tada bili samo njihovi muževi.
Aleksandra Petrić, izvršna direktorica Fondacije "Udružene žene" Banjaluka, kaže da se žene ne odriču svojih prava dobrovoljno, nego im je nametnuta društvena uloga da one samo treba da brinu o kući i porodici.
Žene odustaju od imovine, bilo da je stiču u braku u kojem ravnopravno doprinose ili je nasljeđuju od roditelja, jer su prosto odgurnute kako od šire, tako i od uže porodice.
"Zbog shvatanja da će se žene svakako udati i neće pripadati porodici, pri raspodjeljivanju imovina se prepisuje muškim članovima", pojašnjava Petrićeva.
Smatra da će žene sve više shvatati koja prava imaju i da će ih koristiti, ali da to zavisi i od ekonomske snage same žene.
Predragovićeva napominje da žene koje nisu vlasnice nepokretnosti nisu finansijski samostalne, otežano im je bavljenje preduzetništvom, imaju manje šanse za obrazovanje, komplikovanije prolaze kroz brakorazvodne parnice, te su u svakom smislu u podređenom položaju u odnosu na muškarce - muževe, braću ili očeve, koji su evidentirani kao vlasnici nepokretnosti
"Upis prava svojine kod žena ima ogroman značaj i ulogu uopšte u ostvarivanju ljudskih prava, bezbjednosti, iskorjenjivanja siromaštva, socijalne stabilnosti, sigurnosti stanovanja, ruralnog razvoja, te društvenog i ekonomskog razvoja", ističe Predragovićeva.
Dodaje da RUGIP posredstvom različitih institucija, udruženja građana i drugih nevladinih organizacija, vjerskih zajednica, ambasada i drugih intenzivno radi na podizanju svijesti javnosti o značaju postupka osnivanja novog katastra nepokretnosti, jedinstvene evidencije, što podrazumijeva objedinjavanje podataka svih javnih evidencija o nepokretnostima.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
