Investicije / NEKRETNINE

Sarajevske općine neće smanjivati rente za građevinsko zemljište: U općini Stari grad cijene povoljnije

15.12.2009. 17:11 / Izvor: Dnevne novine SAN

Troškovi rente za građevinsko, poljoprivredno i gradsko građevinsko zamljište, barem kad je u pitanju Kanton Sarajevo, neće se smanjivati.

Štaviše, cijene rente mogu samo rasti i to u zavisnosti od toga u kojoj zoni i u kojoj općini se planira gradnja kuće. Prilično je konfuzno stanje u sarajevskim općinama kada su cijene rente u pitanju, jer neke općine imaju utvrđene cijene po zonama, a druge poput Općine Ilidža uopće nemaju ovu odluku i za svaku parcelu raspisuju konkurs nakon čega općinska komisija utvrđuje realnu cijenu, najskuplja je općina Centar jer da bi dobili dozvolu i počeli sa gradnjom u prvoj zoni, tačnije u strogom centru Sarajeva po kvadratu se treba platiti između 600 i 900 KM.

To znači da ako kupite 100 kvadrata, za to morate platiti između 60.000 i 90.000 KM! Druga zona je od 300 do 600 KM, treća od 100 do 300 KM, četvrta od 40 do 100 KM, peta od 25 do 40 KM i šesta od 17 do 25 maraka. Općina Centar je ovu cijenu utvrdila na osnovu Zakona o eksproprijaciji Federacije BiH, a visina naknade za zemljište usklađuje se svaka tri mjeseca u skladu sa promjenom prometne vrijednosti nekretnina.

U općini Stari Grad cijene su povoljnije pa tako renta za prvu zonu košta 63,90 KM, dok je u petoj 21,30 KM. S obzirom da su općine zatrpane bespravnim objektima niko od općinara nije želio potvrditi, a ni demantovati tvrdnje da zapravo one same cijanama i administrativnom procedurom, na neki način obeshrabruju poštene graditelje i da je lakše prvo napraviti kuću pa tek onda tražiti dozvole. Jer procedura za dobijanje dozvole je u najmanju ruku komplikovana. Kako je kazala Faketa Gutić iz Službe za urbanizam u sarajevskoj općini Stari Grad, ne zna se za koliko dozvola može biti dobijena, jer to zavisi od nekoliko faktora.

"Moramo imati katastarski plan i knjižni izvadak. Kada zahtjev dođe u Službu, rješava se po obavljenom terenu. Nakon toga se konstatuje da li je ta lokacija u obuhvatu provedbeno-planske dokumentacije, i ako jeste onda vidimo da li je objekat planiran. Ako ga nema, onda smo po zakonu dužni da pitamo Zavod za planiranje i od njih zavisi daljna procedura", kaže Gutićeva.

Ukoliko se kuća može graditi izdaje se urbanistička saglasnost, a nakon toga pristupa se izradi glavnog projekta i podnosi se zahtjev za građevinsku dozvolu.

"U toj fazi se odredi zona u kojoj će se kuća graditi, a imamo šest zona i za svaku je različita cijena rente. Cijena u prvoj zoni je 63,90 KM po kvadratu, a recimo u petoj je 21,30 KM i kada se pomnoži sa ukupnom kvadraturom dobije se ukupna cijena rente. Pored toga još se plaćaju troškovi postupka i doprinos za sklonište i to jedan posto od ukupne investicije", kaže Gutić.

Nijaz Aljović, pomoćnik načelnika za imovinsko-pravne odnose u Općini Ilidža, kaže da općine po svokm nahođenju utvrđuju visinu rente te da to u jednu ruku nije u skladu sa zakonom.

"Općinska vijeća nemaju nadležnost da utvrđuju visinu naknade za gradsko građevinsko zemljište, a to većina radi jer se vade na Zakon o eksproprijaciji FBiH i neke njegove članove. Općina Ilidža nema ovu odluku i mislim da je to sasvim u redu. Ne može vijeće utvrditi da cijena u nekoj zoni bude 300 ili 400 KM po kvadratu. Otkud oni znaju, jer tek kad se izađe na teren vidi se pravo stanje i onda se može utvrditi stvarna cijena.

To je moguće u teoriji, a u praksi nikako ne ide na ruku ni investitoru, ali ni Općini. Jer šta znači ako u nekoj zoni stavimo da je recimo cijena od 150 do 300 KM. Ništa, jer to može da bude manje od 150 KM ili više od 300 KM i šta onda raditi. Mi za svaku parcelu raspisujemo konkurs pojedinačno, komisija izlazi na teren i daje mišljenje i to je neka najrealnija opcija", kaže Aljović.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Investicije