Tržište nekretnina: Iako opadaju, cijene stanova i dalje nerealne

Stanari jednog sarajevskog solitera dobro su unovčili ni dvadesetak kvadrata velike prostorije, pri projektovanju namijenjene za potrebe kućnog savjeta.

Isplativši svakom od stanara nešto više od 500 konvertibilnih maraka vlasnik tog prostora tu je otvorio advokatsku kancelariju. Ovaj promet zajedničke nekretnine (na koju stanari polažu pravo po osnovu privatizovanih stanova) može se smatrati veoma uspješnim jer je okončan netom prije financijske krize u SAD-u i jer su stanari dobili novac za nešto od čega niko od njih kao pojedinac već godinama nema nikakve koristi.

Ovakvih i sličnih, povoljnih za kupca i prodavača, transakcija nekretnina nakon što se kriza iz Amerike proširila na gotovo cijeli svijet, naravno i na BiH sve je manje. Kod nas cijene nekretnina u međuvremenu opadaju no i dalje su nerealne iz razloga jer su proteklih godina enormno rasle. Kada su stanovi u pitanju, u Sarajevu na primjer kreću se od 1.500 do 4.000 konvertibilnih maraka, u Bijeljini od 1.000 do 1.800 maraka u Banjoj Luci od 1.300 maraka na periferiji do 2.500 u centru.

U Zagrebu je kvadrat stana već pao na manje od 2.000 eura (oko 4.000 maraka). Za Beograd je karakteristično da su unatoč svemu cijene poprilično stabilne.

Za sve veće gradove karakteristično je da je povećana potražnja za stanovima sa centralnim grijanjem što treba posmatrati u kontekstu proteklih i budućih energetskih kriza.

Mnoge u ovom času s razlogom interesuje čemu se možemo nadati u narednim mjesecima pri čemu dr. Ante Domazet sa Ekonomskog instituta u Sarajevu procjenjuje da će cijene nekretnina i dalje opadati, a nezavisni ekonomista dr. Manojlo Babić tvrdi da taj pad neće biti značajniji.

S obzirom na to da na tržištu sve zavisi od ponude i potražnje, moguća su i drugačija kretanja. U svakom slučaju očekuje se da potražnja opasti i da će cijene nekretnina pratiti trend troškova života.

Stručnjaci za promet nekretnina koji događaje na tržištu nekretnina predviđaju za naredni srednjoročni period “realno očekuju“ pad cijena za kvadrat manje kvalitetnih stanova i stanova manje kvadrature (čija je gradnja u porastu). Da su u pravu pokazuju događanja na tržištu nekretnina u sjeveroistočnom dijelu BiH gdje je jagma za stanovima od 30 do 40 kvadratnih metara.

Oprezni prodavači i kupci nekretnina, ali i oni što novac ulažu gradeći ih s najvećom pažnjom prate kretanje bankarskih kamata. Ako budu rasle, manja je šansa da će posezati za kreditima kao jednim od (dodatnih ili glavnih) izvora investiranja.

Kamatne stope će u narednih pola godine rasti, ali ne u procentima kakvi su trenutno. Rast će i kamate na štednju, baš kao i povjerenje građana u banke, očekivanje je dr. Fahrudina Šebića, profesora emeritusa Univerziteta u Sarajevu.

No profesor Ante Domazet za sad sugeriše oprez i osmišljeno ulaganje. Formula je: malo u nekretnine, malo u dionice i dio na štednju.