Agencija za bankarstvo FBiH objavila podatke o kreditnim akivnostima banaka: Najviše kredita za potrošna dobra

Zbog uticaja svjetske ekonomske krize kreditni plasmani banaka u FBiH u prvoj polovini 2009. godine zabilježili su pad od jedan posto ili 99 miliona maraka i iznose 10,3 milijarde maraka, s učešćem u aktivi od 68,6 posto, podaci su Agencije za bankarstvo FBiH. Evidentvo je da će banke, prema planovima poslovanja, imati minimalan rast kreditnog portfolija u 2009. godini, a novi plasmani će se finansirati od povrata ranijih.

"Ograničavajući faktor rastu kredita je, s jedne strane, dostupnost novih izvora, odnosno njihov porast, a s druge strane sve veći negativni uticaj krize na ukupnu ekonomiju i privredu u BiH i pogoršanje stanja u realnom sektoru. Sve ovo navodi na zaključak da finansijska kriza i recesija domaće privrede ima značajan uticaj na ovaj poslovni segment bankarskog sektora, da se u narednom periodu očekuju još veće negativni efekti i posljedice, posebno kroz pad kvaliteta kreditnog portfolija, porast loših plasmana i kreditnih gubitaka, što će se dalje negativno reflektirati na finansijski rezultat banaka", navodi se u izvještaju Agencije.

S aspekta sektora kojima su banke, plasirale kredite, na kraju prve polovine 2009. krediti dati privatnim preduzećima ostali su skoro na istom nivou kao i 31.122008. godine, iznose 4,8 milijardi ili 46, 8 posto ukupnih kredita. Krediti dati stanovništvu smanjeni su za tri posto ili 168 miliona maraka, iznose pet milijari maraka, što je učešće od 48,2 posto. Prema dostavljenim podacima banaka, s aspekta strukture kreditna stanovništvu po namjeni najveće učešće od 71,7 posto imaju krediti odobreni za finansiranje potrošnih dobara, na stambene kredite se odnosi 24,3 posto, a sa preostalih četiri posto kreditirani su mali zanati, mali biznis i poljoprivreda.

Valutna struktura kredita se već duži period bitnije ne mijenja, najveće učešće od 74 posto ili 7,7 milijardi maraka imaju krediti odobreni s valutnom klauzulom, krediti u domaćoj valuti 24 posto ili 2,5 milijardi maraka, a najmanje učešće od samo dva ili 180 miliona maraka imaju krediti u stranoj valuti.

Činjenica da je kreditna aktivnost u prvoj polovini 2009. pala samo za jedan posto, pokazuje da su mjere koje su od septembra prošle godine do sada poduzimane s ciljem stabilizacije bankarskog sektora dale rezultat, pojašnjava sekretar Udruženja banaka u BiH Mijo Mišić.

"Uspjeli smo ispuniti obećanje da će banke održati kreditnu aktivnost na nivou prošlogodišnje, ali to se ne može održati u budućnosti bez novih izvora štednje i depozita. Upravo je to veliki izazov za naredni period", rekao je Mišić.

On je mišljenja da je ovakav rezultat optimističan ako se gleda u svjetlu onoga što se očekivalo zbog finansijske krize i recesije, međutim, ako se gleda u svjetlu trendova rasta bankarskog sektora iz prethodnih godina preko 20 posto ovo znači prekid kontinuiranog rasta, što nije dobro.

"Do kraja godine treba očekivati rast, mi se uzdamo u stand by aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom, jer je on neka vrsta garancije i izvora novih sredstava", kazao je Mišić.

Agencija za bankarstvo je u okviru svog polugodišnjeg izvještaja o poslovanju bankarskog sektora analizirala i kvalitet kredita koji predstavlja ustvari ocjenu izloženosti kreditnom riziku plasmana banke, odnosno identificiranje potencijalnih kreditnih gubitaka koji se priznaju kao troškovi rezervi za kreditne gubitke.

U izvještaju je konstatovano da je došlo do jačeg pada kvaliteta aktive i njenog „kvarenja“, što je posljedica uticaja ekonomske krize i porasta nenaplativih potraživanja, odnosno kašnjenja klijenata u plaćanju dospjelih kreditnih obaveza.