Bogatstvo poraslo najbrže, ali zbog manje stanovnika

Banjaluka  BiH je u konkurenciji 141 zemlje u periodu od 1995. do kraja 2014. godine imala najveći rast bogatstva po stanovniku, a za to je najviše zaslužna niska osnova zbog rata koji je osiromašio zemlju i razorio ekonomiju i iseljavanje stanovništva usljed čega se bogatstvo dijeli na manji broj ljudi.

Podaci o bogatstvu objelodanjeni su u izvještaju Svjetske banke pod nazivom "Promjene bogatstva nacija 2018. godine". Stručnjaci ove globalne finansijske institucije su pri rangiranju zemalja u obzir uzimali podatke o prirodnim resursima poput šuma i minerala, ljudskom kapitalu, odnosno zaradi stanovnika tokom njihovog radnog vijeka, te proizvodne kapacitete i neto inostranu imovinu. Na osnovu tih parametara izračunali su da je bogatstvo po stanovniku u BiH 40.486 dolara.

BiH se po visini bogatstva po stanovniku, uprkos tom rastu, na listi 43 zemlje Evrope i centralne Azije našla na 41. mjestu, a slabije plasirani su samo Moldavija i Kirgizija.

„Najveći rast bogatstva po stanovniku od 274 odsto imala je BiH zbog vrlo brzog rasta ljudskog kapitala i oporavka od sukoba“,  navedeno je u izvještaju Svjetske banke.

Rastu bogatstva u BiH je doprinijelo i smanjenje populacije, a isti slučaj je i u Hrvatskoj, Jermeniji, Gruziji, Moldaviji, Bugarskoj, Bjelorusiji, Albaniji, Rumuniji, Letoniji, Rusiji, Poljskoj, Estoniji, Mađarskoj i Njemačkoj.

Pokazatelji Svjetske banke nisu iznenadili ekonomistu Gorana Radivojca, koji ističe da BiH ne povećava bogatstvo po stanovniku ulaganjem u razvoj već zato što joj se smanjuje populacija jer njeno stanovništvo odlazi u druge zemlje.

"Nama je potrebno stvaranje nove vrijednosti, ali to mora biti rezultat strategije razvoja BiH. Kada je riječ o bogatstvu stanovništva, imajući u vidu inflaciju i blizinu EU, očekujem njegov rast na ljestvici Svjetske banke", kazao je ekono­mista Goran Radivojac.

On je, međutim, upozorio da se BiH više ne može oslanjati na radnu snagu kao komparativnu prednost, jer je njen dobar dio otišao u inostranstvo.

"Zbog toga moramo tražiti nova rješenja koja su primjere na situaciji i razvijati sektore i djelatnosti koji će biti konkurentni. Time bismo sačuvali i mlade ljude koji su ostali i koji se trenutno školuju", naveo je Radivojac.