Bolja konkurentnost preduslov veće zaposlenosti i ekonomskog rasta

Pitanje konkurentnosti je izuzetno važno za BiH obzirom na veoma nizak životni standard i visok vanjskotrgovinski deficit.

Nepovoljno poslovno okruženje u poređenju sa drugim zemljama je među glavnim razlozima nedovoljnog investiranja u BiH. Po rezultatima svjetskih izvještaja o konkurentnosti BiH u pojedinim oblastima bilježi konstantan rast a u drugim veliku stagnaciju pa čak i opadanje.

Svjetski ekonomski forum - WEF je nedavno objavio Izvještaj o konkurentnosti za period 2016 – 2017. godina i prema podacimo iz njega Bosna i Hercegovina se nalazi na 107 mjestu, sa ocjenom 3,8 od maksimalnih 7 i minimalnom 1, što znači da je u odnosu na izvještajni period 2015 – 2016. godina napredovala za četiri mjesta, jer se tada nalazila na 111 mjestu.

U izvještaju je naglašeno da BiH i još neke zemlje nužno, bez odgađanja, moraju provesti strukturne reforme, kako bi postigle viši nivo konkurentnosti kao preduslov za ekonomski rast i toliko željeni rast zaposlenosti.

"Najveće poteškoće u Bosni i Hercegovini i dalje predstavljaju neučinkovita administracija, visoke porezne stope i destimulativna poreska regulativa, kao i politička nestabilnost, te korupcija”, navedeno je u Izvještaju.

Većina oblasti je zabilježila bolje ocjene nego prethodne godine a odnosile su se na infrastrukturu, makroekonomsko okruženje, visoko obrazovanje, efikasnost tržišta rada, razvoj finansijskog tržišta tehnološku spremnost i poslovnu sofisticiranost.

BiH je ostvarila napredak u odnosu na konkurentnost BiH za period 2015-2016. godina najviše u oblasti makroekonomskog okruženja gdje je sa 98. mjesta 2015. godine sada došla 76. mjesto. Za dva mjesta sa 113. na 101. poboljšan je rang razvoja finansijskog tržišta. Poslovna sofisticiranost je također zabilježila napredak u odnosu na prošlu godinu sa 125. na 115. mjesto.

Nepromjenjeno mjesto bilježi efikasnosti tržišta roba a najveći pad zabilježen je u oblasti inovativnosti sa 115. mjesta na 125. mjesto, najviše zbog slabe ocjene državnih nabavki proizvoda naprednih tehnologija, te zdravstva i osnovnog obrazovanja sa 48. na 50. mjesto najviše zbog loše ocjene primarnog obrazovanja.

Kada je u pitanju ekonomska konkurentnost BiH je u velikoj mjeri uvozno ovisna zemlja. Vrijednost uvoza za 11 mjeseci 2016. godine je skoro četiri puta veća od vrijednosti izvoza. Ovo pokazuju i podaci Vanjskotrgovinske komore BiH u kojima stoji da je u većini sektora bh. privrede zabilježeno povećanje uvoza u odnosu na izvoz te je samim tim povećan i vanjskotrgovinski deficit.

Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni u BiH potvrđuju slabosti bh. prerađivačke industrije i daju jasnu sliku njene slabe konkurentske pozicije na izvoznim tržištima.

Zaključak Vanjskotrgovinske komore BiH je da je većina sektora ostvarila deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Sa suficitom od 1,1 milijardu KM za sektor Drvo, papir i namještaj koji ujedno spada u najznačajnije sektore privrede u BiH.

Za jedanaest mjeseci 2016. godine BiH je izvezla robu u ukupnoj vrijednosti od 8,9 milijardi KM, što je više za 417,8 miliona KM ili 4,92 posto u odnosu na isti period prošle godine. Uvoz je skoro dvostruko veći. Uvećan je za 590,2 miliona KM ili 4,17 posto, tako da ukupno uvezena vrijednost iznosi 14,7 milijardi KM. Osim toga, pokrivenost uvoza izvozom iznosi 60,4 posto. Zaključuje se da vanjskotrgovinski deficit i dalje jako negativan.

Zemlje u regionu imale su blagu promjenu ranga konkurentnosti u odnosu na prošlu godinu. Najviše je napredovala Slovenija koja se sa 59. popela na 56. mjesto, Hrvatska sa 77. na 74. i Srbija sa 94. na 90. mjesto, dok je Crna Gora nazadovala sa 70. na 82. mjesto.

I.M.