Dimnik "razapeo" slovenske političare zbog Ljubljanske banke

18.07.2014. 08:38 / Izvor: Fena
Dimnik 'razapeo' slovenske političare zbog Ljubljanske banke

Božo Dimnik, istaknuti slovenski poslovni čovjek i lobist, tvrdi da je slovenska politika katastrofalno pogriješila što 90-ih godina nije pristala vratiti štednju hrvatskim štedišama Ljubljanske banke u zamjenu za povrat licence za rad.

Božo Dimnik, istaknuti slovenski poslovni čovjek i lobist, ali i hrvatski počasni konzul u Kopru, tvrdi da je slovenska politika katastrofalno pogriješila što još 90-ih godina nije pristala vratiti štednju hrvatskim štedišama Ljubljanske banke Zagreb, u zamjenu za povrat licence za rad, kako mu je predlagao prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.

"Sad se dogodilo ono što sam najavio još prije dvadeset godina", rekao je Dimnik u razgovoru za portal slovenskog Telekoma, komentirajući konačnu presudu Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) u Strasbourgu kojom je Sloveniji naloženo da vrati depozite hrvatskim i svim drugim štedišama izvan Slovenije, onako kako je to napravila u slučaju slovenskih štediša prije dva desetljeća.

 "Tad sam dobio jamstvo prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana da će banka, ako za početak plati samo deset milijuna maraka štedišama, odmah dobiti natrag licencu za rad, dok je ostatak štednje trebalo vratiti u roku pet godina. I malo dijete zna da je to bio dobar dogovor, ali naši su ga političari odbili", ljutito je kazao Dimnik.

"Slovenski političari nisu bili skloni toj inicijativi jer ne znaju, jer nisu razumjeli stvar. Nemamo sposobnog kadra koji razumije što je ekonomija i naši su političari nesposobni", kazao je Dimnik, dodajući da je uvjeravao sve tada najviše političare da prihvate aranžman koji bi Ljubljanskoj banci omogućio da zadrži potencijalno atraktivno tržište i ostane najjača banka "na Balkanu", ali da ga je razumio i shvaćao situaciju samo tadašnji direktor Ljubljanske banke Marko Voljč, dok je politika sve odbijala.

"To nije bila pogreška nego kriminal zbog kojega bi političare trebalo kazneno goniti, osobito one koji su gurali teoriju o štednji kao sukcesijskom pitanju. Uništili su Ljubljansku banku, koja je mogla biti najveća i najjača u cijeloj regiji, da smo na tom tržištu ostali", kazao je Dimnik, dodajući da su tržište tek kasnije osvojile talijanske i austrijske banke.

Sa druge strane bivši guverner slovenske središnje banke France Arhar smatra da je pogrešno iz današnje perspektive tumačiti da je Slovenija pogriješila zato što 90-ih nije isplatila stare štediše Ljubljanske banke (LB) izvan Slovenije jer prigodom osamostaljenja nije imala dovoljno deviza.

"Tada nikakve mogućnosti za isplatu štediša nije bilo, Slovenija nije imala devize, prilikom osamostaljenja bilo je samo 170 milijuna njemačkih maraka rezervi na našim deviznim računima uz inozemstvu", rekao je Arhar u razgovoru za Slovensku televiziju u četvrtak kasno na večer.

Slovenija nije tada bila u stanju isplatiti niti štediše s boravištem u Sloveniji.

Isto tako, ustvrdio je Arhar koji je niz godina bio slovenski povjerenik za pitanje Ljubljanske banke u pregovorima s Hrvatskom, pogrešno je tvrditi da je ustavni zakon kojim je Slovenija 1994. godine "staru" Ljubljansku banku ustavnim zakonom pretvorila u ustanovu koja je preuzela dugove prema štedišama, dok je aktiva prebačena na novoustanovljenu Novu Ljubljansku banku (NLB), prihvaćen kao mjera da se ne isplate štediše izvan Slovenije.

"To je tada bila protumjera za zaštitu Slovenije od međunarodnih povjerenika", rekao je Arhar.

U to doba Sloveniji je prijetilo da vjerovnici na nju primijene tzv. solidarnosnu klauzulu, pri čemu bi bila dužna vraćati sve dugove bivše zajedničke države. Slovenija je tek kasnije uspjela sklopiti separatni sporazum o razrezu jugoslavenskog duga s Londonskim klubom, što su kasnije prihvatile i ostale slijednice, podsjetio je Arhar.

Prema njegovim riječima, Slovenija je u pregovorima s Hrvatskom oduvijek tražila da se problem dugova Ljubljanske banke u Hrvatskoj gleda skupa s njenim potraživanjima prema hrvatskim poduzećima, da se banka i njezino poslovanje "gledaju kao cjelina", te da se Ljubljanksoj banci omogući rad u Hrvatskoj kako bi postupno mogla vraćati i svoje obveze.

Arhar drži da bi i slovenska vlada trebala sada povesti više računa o potraživanjima LB-a u Hrvatskoj, kako bi se oni naplatili.

Što se tiče postupka u kojemu će prema presudi suda u Strasbourgu štediše od Slovenije zahtijevati naplatu duga, Arhar je rekao da će oni morati iskazati vjerodostojne dokumente da imaju pravo na naplatu štednje. Tako će u slučaju da su vlasnici štednih knjižica Ljubljanske banke u međuvremenu umrli, njihovi nasljednici morati predočiti sudsku dokumentaciju da su zakoniti nasljednici, pojasnio je Arhar.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital