Ekonomske posljedice dvomjesečne blokade institucija BiH

26.09.2021. 09:06 / Izvor: buka.com
Ekonomske posljedice dvomjesečne blokade institucija BiH

Institucije BiH- Parlament, Savjet ministara i Predsjedništvo, ne funkcionišu od 26. jula.

Institucije BiH- Parlament, Savjet ministara i Predsjedništvo, ne funkcionišu od 26. jula.

Samim tim kao logično se nameće pitanje koliko smo zbog ove blokade izgubili na ekonomskom planu ili koliko nas je sve ovo koštalo.

I onda uslijedi nelogičan odgovor- nimalo, ili jako malo, razlog - jer smo već tradicionalno, na ovaj ili onaj način, pod nekom blokadom ili bojkotom.

"Nema vidljivih ekonomskih posljedica, niti se očekuje neki negativan efekat ove blokade", jasan je Slaviša Raković, predsjednik Odbora za privredu i finansije SDS-a. 

Na pitanje kako je moguće da dvomjesečni nerad nije napravio nikakvu ekonomsku štetu odgovara da je status quo odavno postignut.

"Ono što se ne može izmeriti je oportunitetni gubitak zbog izostanka reformskih procesa, ali znamo da bi i bez blokade bilo teško govoriti o realnom napretku. Dakle, blokada može potrajati i duže od kraja godine bez velikih posljedica po status quo koji je odavno postignut. Nažalost, takva nam je država. Počnete se opravdano pitati šta oni uopšte rade osim što neguju sećanje na Dejton", kaže Raković.

Ekonomiste Admir Čavalić ističe, da nažalost, državni nivo u Bosni i Hercegovini je tradicionalno, na jedan ili drugi način, u blokadi - bilo bojkotom, neformiranjem vlasti ili pak, što je najgore u ekonomskom smislu, neusvajanjem budžeta.

Zadnje navedeno je, dodaje, postala politička praksa u posljednjih nekoliko godina i uskoro je nećemo propitivati u javnosti kao takvu.

"Kada je riječ o direktnim ekonomskim posljedicama one se prije svega odnose na nefunkcionalnost državnog nivoa kao podrške privrede, zatim neusvajanja određenih zakona ili izmjena ili dopuna zakona kojim bi se unaprijedila poslovna klima u našoj zemlji, npr. o PDV-u, kao i uopštenog povećanja političkog rizika što odbija direktne investicije. Tu je svakako i izostanak napretka na EU putu, koji je krucijalan za domaće ekonomske prilike. Moram navesti da je najveća opasnost izbjegnuta, a odnosila se na blokadu rada Centralne banke. Kroz zakonske manevre uspjelo se osigurati neometan rad Upravnog vijeća ove institucije", pojašnjava Čavalić.

Na pitanje šta prognozira ukoliko blokada potraje do kraja godine, kaže da se trenutno najveći izazov se odnosi na usvajanje držanog budžeta.

Po njemu ovdje ulazimo u veoma rizičan teritorij.

Naime, institucije BiH trenutno funkcionišu na osnovu Odluke o privremenom finansiranju, koja važi do kraja septembra.

Riječ je o trećoj takvoj odluci od početka 2021. godine.

Ovogodišnji budžet planiran je u iznosu od oko 900 miliona eura.

Pored servisiranja vanjskog duga i isplate plata državnim službenicima, dio je namijenjen i za borbu protiv pandemije i povećanje najnižih plata policajcima na nivou države i vojnicima u Oružanim snagama BiH.

"Neke stvari ne treba politizirati u ovolikoj mjeri, razumijevajući da od usvajanja budžeta zavisi funkcionisanje državnih institucija, odnosno samog državnog nivoa vlasti. Još uvijek sam optimista po tom pitanju jer postoji dosta interesa koji povezuju politiku po ovom pitanju tako da će se vjerovatno ponuditi neko rješenje do kraja mjeseca. Kada je riječ o opštoj blokadi, bojim se da bi se ista mogla nastaviti i u narednoj, izbornoj godini. Na ovaj način gubimo godinu, dvije - za ekonomske reforme, razvojne projekte i slično. Smanjuje se potencijal ekonomskog rasta, naglašavaju rizici za poslovanje, što vodi manjem broju investicija, povećanju nezaposlenosti i slično", ističe Čavalić dodajući da je mišljenja da se rano krenulo sa "izbornim blokadama", te da je ovako nešto očekivao u narednoj godini, ali definitivno ne i ova koja je treba da ponudi najbolja ekonomska rješenja nakon generacijske zdravstvene i ekonomske krize.

Podsjetimo na kraju da je blokada uslijedila nakon odluke tadašnjeg visokog predstavnika Valentina Incka, koji je, u skladu sa svojim ovlastima koje je imao prema Dejtonskom sporazumu za BiH, nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH, kojim se zabranjuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, nakon čega je počeo bojkot rada Parlamenta, Vijeća ministara i Predsjedništva BiH od strane političkih predstavnicka iz Republike Srpske.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital