Kapital / IZVJEŠTAJI

Godišnja analiza: Pogledajte šta je Bosna i Hercegovina najviše izvozila u 2020. godini

10.02.2021. 11:21 / Izvor: Akta.ba

Bosna i Hercegovina u 2020. godini ostvarila je ukupan obim razmjene robe u vrijednosti od 28.040.378.000 KM od čega vrijednosti zvoza iznosi 10.825.649.000 KM a uvoza 17.214.729.000 KM. U odnosu na prethodnu godinu obim razmjene je smanjen za 12% odnosno 3,6 mld KM.

 

Kao rezultat smanjenog izvoza od 1,04 mld KM i smanjenog uvoza od 2,66 mld KM za posljedicu imamo smanjenje spoljnotrgovinskog deficita za 20% u odnosu na prethodnu godinu a koji iznosi 6,4 mld KM. 

Spoljnotrgovinska razmjena BiH 2020/2019:

 

Ukupan pad Izvoza je rezultat smanjene vrijednosti izvoza u sve zemlje glavne partnere a i ostale zemlje sa kojima obavljamo spoljnu trgovinu, osim Turske i Švicarske:

Njemačka  -3% ( 51 mil KM)

Hrvatska  -1,6% (23 mil KM)

Srbija  -12,3% ( 171 mil KM)

Italija  -21,7% (285 mil KM)

Austrija -7,7% (84 mil KM)

Uvoz je smanjen iz svih spoljnotrgovinskih partnera,  u nastavku 5 zemalja sa kojima najviše trgujemo:

Hrvatska  -17,3% ( 608 mil KM)

Srbija –9,9% (274 mil KM)

Njemačka -9,6% ( 170 mil KM)

Slovenija -12,8% (228 mil KM)

Italija -15,3% ( 258 mil KM)

Suficit ostvarujemo sa Austrijom i Njemačkom; Italijom i Slovenijom imamo preko 50% pokrivenosti uvoza izvozom dok ostale zemlje su rangirane ispod 50%:

 

Evropska unija (EU) - najznačajniji partner

BiH u spoljnotrgovinskoj razmjeni sa EU učestvuje sa 72,8% izvoza i 69,0% uvoza.

Na tržište EU izvezeno je  robe u vrijednosti od  7.774.913.000 KM ( -14,3% u odnosu na 2019.), dok je uvoz iznosio 11.582.890.000 KM (-9,11% u odnosu na 2019.).

Najznačajniji partner po obimu spoljnotrgovinske razmjene iz EU je R. Hrvatska. Obim spoljnotrgovinske razmjene sa R. Hrvatskom u 2020. godini iznosio je 4.33 mld KM, od čega je izvoz iznosio 1,42 mld KM a uvoz 2,90 mld KM. Po sektorima, najveći pad je ostvaren u izvozu ruda, metala i nj proizvoda dok je kod uvoza najznačajni pad zabilježen kod uvoza mineralnih goriva, pri čemu treba imati na umu da su cijene nafte i naftnih derivata tokom 2020. godine imale rekordno niske nivoe.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 41% 

U strukturi najviše izvezenih proizvoda u R. Hrvatsku u 2020. godini, izdvajamo 5 tarifa:

  • Električna energija 212 mil KM
  • Dijelovi obuće 60 mil KM
  • Hula-hop čarape 58 mil KM
  • Tkanine 56 mil KM
  • Sjedala 56 mil KM

U 2020. godini iz Hrvatske je na tržište BiH najviše uvezeno:

  • Naftna ulja i ulja bit.min 651 mld KM
  • Čokolada i ostali prehrambeni proizvodi koji sadrže čokoladu 98 mil KM
  • Električni generatorski agregati ( CT 8502) 86 mil KM
  • Šećer od šećerne trske ili repe 57 mil KM
  • Portland – cement 56 mil KM

CEFTA 2006 ( CEFTA) drugi najznačajnji partner BIH

Nakon EU, u spoljnotrgovinskoj razmjeni BiH sa CEFTA-om  učestvuje sa 16,8% izvoza i 16,4% uvoza. 

Na tržište CEFTA-e u  2020. godini je iz BiH izvezena roba u vrijednosti od 1,81 mld KM i izvoz je u odnosu na prethodnu godinu manji za 11,80%.

Sa područja CEFTE uvezeno je robe u vrijednosti od 2,77 mld KM, što je za 9,2% manje u odnosu na prethodnu godinu. 

Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama CEFTA-e iznosi 65,05%. BiH ostvaruje suficit sa svim zemljama CEFTA-e osim sa Srbijom, gdje je pokrivenosti uvoza izvozom pala na 48,7%. 

U 2020. godini izvoz i uvoz su smanjeni sa svim zemljama CEFTA-e osim Kosova koji ima nisku osnovicu 2019. da bi bila mjerodavna za poređenje.

Najznačajniji spoljnotrgovinski partner iz CEFTA regiona po obimu razmjene je Srbija. Na tržište Srbije izvezli smo robe u vrijednosti od oko 1,22 mld KM, što je za 12,34% manje u odnosu na prošlu godinu. Sa područja Srbije, uvezli smo robe u vrijednosti oko 2,51 mld KM i time smanjili uvoz za 9,87% u odnosu na prethodnu godinu. Najznačajniji pad uvoza i izvoza je ostvaren u trgovini mineralnih goriva.

U 2020. godine na tržište Srbije najviše se izvezlo:

  • Koks i polukoks od kamenog ugljena, mrkog ugljena 132 mil KM
  • Električna energija 131 mil KM
  • Toplo valjana žica od želj. 76 mil KM
  • Drvo ( obrađeno po dužini) 72 mil KM
  • Konstrukcije 42 mil KM

Iz Srbije u 2020 godini smo najviše uvezli: 

  • Naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala 183 mil KM
  • Hljeb, peciva, kolači, keksi i ost.pek.pz. 66 mil KM
  • Preparati za ishranu životinja 63 mil KM
  • Ulje od sjemena suncokreta 56 mil KM
  • Kukuruz 52 mil KM

EFTA i ostala tržišta 

Na učešće EFTE i ostalih zemalja spada 16,6 % uvoza i 11,4 % izvoza BiH. Najznačajniji partner EFTE je Švicarska sa kojom se gotovo i obavlja sva spoljnotrgovinska razmjena sa BiH.  U 2020. godini izvoziz Švicarske je povećan za 10,79%   i iznosio 266 mil KM je a uvoz smanjen za 53% i iznosio je 210 mil KM.

U tzv “ostalim tržištima“ ili "trećim zemljama" najznačajniji spoljnotrgovinski partner po obimu razmjene je Turska, Kina itd 

U 2020. godini obim razmjene sa Turskom iznosio je oko 1,09 mld KM. Izvoz u Tursku u iznosio je preko 316 miliona  KM i veći je u odnosu na prethodnu godinu za 6,73% a razlog povećanja izvoza zbog niske osnovice poređenja (u 2019. godini nesprovođenje sporazuma o slobodnoj trgovini). Uvoz iz Turske smanjen je za 6% i iznosio je oko 782 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom je smanjena i iznosi tek 40,4%.

Na tržište Turske u 2020. godini najviše se izvezlo:

  • Ulje od sjemena suncokreta, šafranike i sl 82 mil KM
  • Otpaci i lomljavina od željea ili čelika 44 mil KM
  • Sjedala 34 mil KM
  • Goveđe meso svježe ili rashlađeno 25 mil KM
  • Kraft papir i karton 16 mil KM

U 2020. godini iz Turske se najviše uvezlo:

  • Bakrene ploče, limovi i trake 26 mil KM
  • T majice i sl 23 mil KM
  • Šipke i profili od aluminija 19 mil KM
  • Agrumi svježi ili suvi 17 mil KM
  • Tepisi i ostali tekstilni podni prekrivači 14 mil KM

 

U ostalim tržištima poslije Turske, najveći obim razmjene ostvarujemo sa Kinom, gdje je važno napomenuti kako nam pokrivenost uvoza izvozom iznosi tek 6%. Smanjenje izvoza i uvoza ostvareno je u trgovini sa SAD-om i Kinom, dok je u Rusiju izvoz povećan.

Od izbijanja pandemije vlade zemalja regije su usvojile niz mjera za ublažavanje negativnih financijskih učinaka pandemije COVID-19 . "Većini zemalja pružene su finansijske podrške kako bi se nesmetano odvijali gotovinski tokovi privrednih subjekata u vrijeme restrikcija i zatvaranja ekonomija. Značajna sredstva su planirana za pomoć zdravstvenim sistemima kao i za socijalno zbrinjavanje radnika. Vlade entiteta u BiH su planirale u svojim budžetima izdvojiti sredstva u iznosu od 2,3% BDP-a za ove namjene."

Izvor: Vanjskotrgovinska komora BiH/Sektor za makroekonomski sistem VTKBIH

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike

Kapital