Građani RS se za 9 mjeseci kreditno zadužili više od 2 milijarde KM

04.01.2018. 08:46 / Izvor: Nezavisne novine
Građani RS se za 9 mjeseci kreditno zadužili više od 2 milijarde KM

Građani Republike Srpske do septembra prošle godine zadužili su se više od dvije milijarde maraka kroz kredite za opštu potrošnju.

Građani Republike Srpske do septembra prošle godine zadužili su se više od dvije milijarde maraka kroz kredite za opštu potrošnju, a koji čine tri četvrtine svih kredita plasiranih stanovništvu.

To je za sedam odsto više nego za cijelu 2016. godinu, pokazuje posljednji izvještaj Agencije za bankarstvo RS o stanju u bankarskom sektoru.

U toj cifri najveći udio zauzimaju nenamjenski gotovinski krediti, koji iznose 1,75 milijardi maraka i bilježe trend povećanja u odnosu na 2016. godinu od devet odsto.

Za ostali dio novca građani su se zadužili na osnovu prekoračenja po računima (114 miliona KM), po karticama (55,6 miliona KM), kupovinu robe široke potrošnje (53,5 miliona KM) i ostalim kreditima za opštu potrošnju (40,9 miliona KM).

Procentualno najveći rast bilježe krediti za kupovinu automobila i to od 58 odsto u odnosu na pretprošlu godinu i oni iznose 2,8 miliona maraka.

Prema izvještaju Agencije za bankarstvo, svaki građanin Republike Srpske prema bankama je u prosjeku dužan 2.273 marke, a kada se dodaju i krediti prema mikrokreditnim organizacijama i sektor lizinga, dolazi se do cifre od 2.350 maraka. To je za 139 maraka više nego za 2016. godinu.

Sa druge strane, povećana je i štednja građana koja iznosi 2,16 milijardi maraka i veća je za šest odsto u odnosu na 2016. godinu. Od kraja 2008. godine kada je štednja iznosila 773 miliona KM do septembra prošle godine ona je porasla za čak 180 odsto.

"Odnos kredita i štednje građana je nepromijenjen u odnosu na kraj 2016. godine i štednjom građana je finansirano 100 odsto kredita", navodi se u izvještaju.

Marko Đogo, ekonomski analitičar, kaže kako ovi podaci pokazuju da je prekinut pozitivan trend u kojem su banke bile orijentisane prema privredi, a ne kreditiranju građana. Nešto slično se dešavalo i u periodu od 2002. do 2008. godine kada su banke bile u ekspanzivnom rastu, ali prvenstveno orijentisane prema stanovništvu.

"Nadamo se da to neće trajati suviše dugo. Očigledno je da stanovništvu tekući prihodi nisu dovoljni za pokrivanje potrošnje i da se nadaju i očekuju da dolaze bolja vremena pa se zbog toga zadužuju u nadi da će to kroz koju godinu moći vratiti kada privreda krene jednim ubrzanijim tempom rasta", kaže Đogo.

Ipak, smatra kako društvo još nije ušlo u fazu gdje bi privreda zabilježila više stope realnog rasta, već da se i dalje značajan dio privrede i bankarskog sektora zasniva na zadovoljavanju potrošnje, a ne u stvaranju nove vrijednosti kroz plasmane privredi.

Inače, kako se zaključuje u izvještaju, bankarski sektor Republike Srpske u periodu januar - septembar 2017. godine ispunjavao je propisane uslove za održavanje likvidnosti.

"Na bankarski sektor i dalje negativno utiču ograničene mogućnosti pristupa novim i stabilnijim izvorima finansiranja, relativno nedovoljan ekonomski rast i politička nesigurnost BiH, što se sve odražava na stanje realnog sektora, kao i kod sektora građana", zaključuje se u izvještaju.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital