Grafička i papirna industrija BiH: Izvoz povećan 0,5 a uvoz smanjen 10,6 posto

20.01.2021. 09:00 / Izvor: Akta.ba
Grafička i papirna industrija BiH: Izvoz povećan 0,5 a uvoz smanjen 10,6 posto

U okviru grafičke industrije rast izvoza ostvarili su samo ostali štampani materijali i kalendari svih vrsta, dok su drugi proizvodi zabilježili pad izvoza.

Izvoz grafičke i papirne industrije BiH u devet mjeseci prošle godine iznosio je 213.821.219 KM, što je za 0,5 posto više nego u istom periodu 2019. godine, dok je uvoz iznosio 309.887.077 KM ili 10,6 posto manje nego u devet mjeseci 2019. godine.

U okviru navedenog izvoza, papirna industrija ostvarila je izvoz od 171.680.282 KM ili 5,1 posto više nego u prva tri kvartala 2019. godine, dok je grafičkih proizvoda izvezeno u vrijednosti od 35.267.646 KM ili 11,4 posto manje nego za devet mjeseci 2019, navodi se u analizi Vanjskotrgovinske komore BiH.

Rast izvoza proizvoda papirne industrije ostvarili su kraft papir nepremazni, poštanske omotnice, papir, karton i celulozna vata, cigaret papir, etikete svih vrsta, ručno rađeni papir i karton i toaletni papir.

Pad izvoza papirne industrije ostvarili su nepremazni papir i karton, premazani papir sa jedne strane, papir i karton valoviti, biljni pergament papir, ostali papir i karton i celulozna vata, registri, kutije, vreće i vrećice, dok su reciklirani papir i celuloza imali značajan pad izvoza od 28,9 posto.

U okviru grafičke industrije rast izvoza ostvarili su samo ostali štampani materijali i kalendari svih vrsta, dok su drugi proizvodi zabilježili pad izvoza.

Izvoz grafičke i papirne industrije Bosne i Hercegovine u KM

Najznačajnija tržišta za izvoz za papirnu industriju su Srbija, Slovačka, Hrvatska, Turska, Italija, Njemačka, Kina, Holandija, Francuska, Slovenija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija.

Za celulozu i reciklirani papir najznačajnija izvozna tržišta su Srbija, Austrija, Hrvatska, Slovenija, Njemačka, Italija, Mađarska, a za grafičku industriju Slovenija, Hrvatska, Srbija, Slovačka, Sjeverna Makedonija, Njemačka i Italija.

Kada je riječ o uvozu papirne i grafičke industrije, celuloza i reciklirani papir imali su u devet mjeseci prošle godine najveći pad i to za 21,7 posto, u odnosu na isti period 2019.

Proizvodnja i prerada papira, čiji je uvoz iznosio 244.434.087 KM, ostvarila je pad od 9,9 posto u odnosu na isti period 2019. godine.

Najviše je smanjen uvoz novinskog papira, nepremaznih papira i kartona, zidnih tapeta, složenih papira i kartona, valovitih papira i kartona i karbon papira.

Uvoz grafičke i papirne industrije Bosne i Hercegovine u KM​

U devet mjeseci prošle, u odnosu na isti period prethodne godine, uvoz proizvoda grafičke industrije manji je za 4,8 posto i iznosio je 36.760.235 KM.

Rast uvoza proizvoda papirne industrije ostvarili su samo ručno rađeni papiri i cijevke, valjčići i vretena, dok su ostali proizvodi imali pad uvoza.

U okviru grafičke industrije rast uvoza ostvarili su samo ostali štampani materijali i dječije knjige, dok su svi proizvodi iz grupe celuloza i reciklirani papir ostvarili pad uvoza.

Za papirnu industriju najznačajnija tržišta iz kojih se uvozilo su Srbija, Italija, Hrvatska, Njemačka, Slovenija, Slovačka, Poljska, Mađarska, Češka, Danska i Holandija.

Za celulozu i reciklirani papir najznačajnija uvozna tržišta su Italija, Slovačka, Austrija, Švedska, Holandija, Njemačka, Slovenija, Švajcarska i Češka, a za grafičku to su Slovenija, Hrvatska, Srbija, Njemačka, Italija, Mađarska, Saudijska Arabija i Kina.

"Iz navedenih podataka se vidi da su kompanije grafičke i papirne industrije osjetile posljedice pandemije virusa korona, zbog otežanog snabdijevanja sirovinama i repromaterijalima i odvijanja normalnog procesa proizvodnje, a posljedicama kovida 19 najviše su pogođene male štamparije, zbog nedostatka posla", navodi se u analizi Komore koja se nalazi u časopisu Infokom. 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital