Iako je Federacija BiH jedno tržište, cijene osnovnih artikala variraju od kantona do kantona: Susjedi i lobiji krivci za cjenovni jaz

Iako je tržište u Federaciji BiH jedno, cijene pojedinih artikala od kantona do kantona variraju i do 80 %. Stručnjaci to objašnjavaju regionalnim monopolima, trgovačkim politikama te prekograničnom kupovinom.

Prema statistici Ministarstva trgovine FBiH za august, cijena brašna tip 500 u Srednjobosanskom kantonu iznosila je 0,85 KM, a u susjednom Livanjskom kantonu čak 1,27 KM. Istovremeno, hljeb je najjeftiniji u Livanjskom kantonu, gdje kilogram košta 1,33 KM, a najskuplji u ZDK 2,38 KM. Maslac je najjeftiniji u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, gdje potrošači za 250 grama plaćaju prosječno 2,58 KM, a najskuplji u Posavskom 3,08 KM i Livanjskom kantonu, gdje mu je cijena 3,40 KM.

I cijene ostalih osnovnih artikala, ulja, mlijeka, šećera, soli i deterdženta značajno variraju od kantona do kantona.

"Blizina granice je glavni razlog zašto su cijene u Livanjskom i Posavskom kantonu uglavnom više nego u unutrašnjosti FBiH. Zbog puno kupaca iz susjedne Hrvatske, trgovci žrtvuju svoje stanovništvo podizanjem cijena, koje iako više nego u unutrašnjosti BiH, privlače susjede", obrazlaže Igor Gavran, ekspert Vanjskotrgovinske komore BiH.

Dodaje da Sarajevski kanton nije najskuplji, iako po visini zarada to bi bilo za očekivati zbog žestoke konkurencije među trgovcima, a posebno među trgovačkim centrima kojih ima u velikom broju.

No, dodaje Gavran, trgovački lanci, posebno oni strani, u prilici su da diktiraju cijene. Oni to, između ostalog, rade tako što mijenjaju uslove za izlaganje pojedine robe na policama, a što često rezultira njenim poskupljenjem.

"Sve je prisutniji uticaj činilaca koji spadaju u domen vanekonomskih zakonitosti. O tome se javno ne govori niti ima analiza", upozorava Gavran.

Regionalni lobiji, koji poklapaju određena područja, jedan su od glavnih razloga za razlike među cijenama pojedinih artikala u različitim dijelovima FBiH, smatra Mesud Lakota, sekretar Udruženja za zaštitu potrošača u BiH.

"Trgovci dobro znaju kretanja cijena i lako ih prilagođavaju pojedinim područjima", kaže Lakota. Dodaje da je razlog i neuređeno tržište, koje svima odgovara osim potrošačima.

"Sjećate se nestašice limuna koja je vještački izazvana, da bi onda na tržište bile ubačene količine po tri puta višoj cijeni", kaže Lakota. On vjeruje da na cijene proizvoda utiče i nelegalna roba, koja se uveze kroz porozne bh. granice, a potom se ubacuje u legalne tokove.

"Nelegalna trgovina ponekad utiče i do 80 % u formiranju cijene", konstatuje Lakota.

Almin Hamzić, marketing menadžer u tržnom lancu "Drvopromet", takođe smatra da su razlozi za različite cijene višestruki.

"Iako to nije logično, znam da postoje tržni centri koji cijene prilagođavaju od područja do područja. Mi u "Drvoprometu" kreiramo jedinstvene cijene za sve. Radeći s niskom maržom uspijevamo biti konkurentni zahvaljujući visokom obrtu", tvrdi Hamzić.

Dodaje da cijene diktiraju dobavljači, ali i da trgovci primjenjuju različite trgovačke politike. "Neki su spremni da pojedine artikle nude ispod svake cijene, dok drugi porast cijena kod dobavljača koriste za bezrazložno dizanje cijena", kaže Hamzić.

Ne treba zaboraviti, dodaje Hamzić, da iza stranih lanaca najčešće stoje vlade njihovih država i da u takvim uslovima domaćim trgovcima nije lako poslovati.