IKT najbrže rastući sektor koji učestvuje sa 9,7 posto u BDP-u

Sektor informacionih i komunikacionih tehnologija /IKT/ u BiH jedna je od najbrže rastućih grana, što govori podatak da je zaposlenost u ovom sektoru tokom posljednjih pet godina porasla za 67 odsto, a u BDP-u BiH učestvuje sa 9,7 odsto, izjavio je danas potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković.

Na prezentaciji projekta "Benčmarking informacionog društva i indeks eSpremnost BiH", koji sprovode Spoljnotrgovinska komora i kompanija "Global GPS BH", Vuković je rekao da su operativni kapaciteti kompanija za informacione tehnologije u BiH tokom posljednjih pet godina porasli za 60 odsto.

On je istakao da cijeli svijet živi u vremenu digitalizacije, te dodao da se u BiH malo zna o velikom broju projekata u digitalizaciji jer neki tek treba da stignu u zemlju, a neki su u začetku.

"Komora se, slijedeći veći broj privrednika BiH, odlučila na ovaj korak jer je EU i cijeli svijet u digitalizaciji odmakao daleko. Da bi privrednici poslovali sa ostatkom svijeta, mora prihvatiti te standarde i u digitalizaciji", rekao je Vuković, te dodao da je Spoljnotrgovinska komora pristupila ovom problemu kako bi se sagledalo gdje je BiH kada je riječ o digitalizaciji.

Prema riječima Vukovića, uporedna analiza situacije na ovom polju u BiH treba da ukaže na sve slabosti koje postoje u zemlji, ali i prednosti, te da stranim investitorima, ali i svima u BiH kaže na kojem nivou se nalazi zemlja kada je riječ o digitalizaciji.

Vuković je rekao da bi u decembru trebalo da bude održan sastanak u Sarajevu na kojem će učesvovati domaći i strani eksperti, a koji bi trebalo da pomognu BiH da najlakše, najbrže i najjednostavnije uvede digitalizaciju u privredu, a sve sa ciljem poboljšanja konkuretnosti na inostranom tržištu.

Predstavnik "Global GPS BH" Haris Hadžialić istakao je da je ovaj projekat, u stvari, proces koji se sastoji od više pokazatelja koji bi trebalo da se primijene u BiH.

"Kako je taj proces u svijetu krenuo krajem 20. vijeka, danas svijet ima novu generaciju indikatora, a u BiH će se govoriti o onim koji su uspostavljeni 2001-2004. godine i pokušati na taj način odgovoriti gdje se nalazimo", pojasnio je Hadžialić.

Prema njegovim riječima, u BiH se još ne može govoriti o nekim novim tehnologijama, iako postoji želja, jer zemlja još nije na tom nivou.

Hadžialić je rekao da se u okviru ovog projekta neće govoriti direktno o IKT industriji, već o njenim korisnicima - firmama, institucijama i društvu u cjelini.

"Biće riječi o ekologiji, pravu, zakonima, o poslovnim procesima, legislativi, te o različitim oblastima, kao što je zdravstvo, gdje IKT unosi nove promjene, ali i odnose koji su daleko značajniji od dosadašnjih", napomenuo je Hadžialić.

Govoreći o značaju IKT sektora u BiH, Hadžialić je ponovio podatak da ova grana zapošljava više od 5.000 ljudi i ostvaruje godišnji promet veći od 500.000.000 KM, te dodao da je poražavajuće da on ne može prodavati znanje u BiH jer za tim nema potrebe, što bi, kako je rekao, trebalo da se dogodi kroz ovaj proces.

"Mi hoćemo da IKT industrija ima polazište u BiH, ali i odredište", naglasio je Hadžialić, navodeći da bi ovaj cjelokupan proces trebalo BiH da vodi ka boljoj budućnosti.