Kapital / IZVJEŠTAJI

Izvještaj MMF-a - Korona će BiH odnijeti 2 mlrd. KM

24.04.2020. 10:45 / Izvor: Nezavisne novine

Korona kriza će imati žestoke posljedice po ekonomiju BiH, koja će biti u manjku od blizu 2 mlrd. KM, ili 5,5% bruto domaćeg proizvoda, navodi se u najnovijem izvještaju Međunarodnog monetarnog fonda za BiH objavljenog u četvrtak.

Međutim, prema njihovim projekcijama, za koje su istakli da su preliminarne, očekuje se oporavak u narednoj godini i rast ekonomije po stopi od 3,5%, te su istakli da će Instrument brzog finansiranja u vrijednosti od 330 mil EUR, koji je kupila BiH, ublažiti posljedice, za koje su rekli da će u 2020. biti ozbiljne.

"Pogođeni će biti svi sektori ekonomije, posebno oni dijelovi koji se bave uslužnim djelatnostima. Ljudski troškovi krize su takođe veliki i još rastu. Produžena recesija u EU bi mogla imati još jači uticaj tokom 2020. godine", istaknuto je.

Dobra vijest, prema izvještaju MMF-a, je činjenica da je javni dug BiH na dovoljno niskom nivou da ovaj dodatni trošak i zaduživanje neće imati dugoročne posljedice, ocjenjujući da bi dug BiH nakon krize ponovo trebalo da počne da opada.

"Naša analiza održivosti duga u aneksu II izvještaja ukazuje na to da će dug ostati održiv čak i uz šokove koje je izazvao Covid-19 i trebalo bi da spadne na 26% BDP-a do 2025. godine", naglašeno je.

Ukazuju da će spoljno finansiranje uslijediti iz Instrumenata za brzo finansiranje u oblasti zdravstva i socijalne zaštite, te iz izvora EU i Svjetske banke. Naglašavaju da će ova tri međunarodna partnera i ubuduće ostati glavni izvori podrške za BiH.

"Nakon što kriza prođe, vlasti bi trebalo da se vrate fiskalnim politikama koje su u 2019. stabilizovale dug za srednjoročni period", naglašeno je u izvještaju.

Ponovo je naglašen stav MMF-a da ne treba dirati rezerve Centralne banke BiH, za koju ističu da je svojom monetarnom politikom značajno doprinijela stabilnosti finansijskog sektora BiH. Naglasili su da će smanjenje obavezne devizne rezerve u Centralnoj banci upumpati u sistem oko 100 mil EUR, ili 2/3 procenta ukupnog bruto domaćeg proizvoda. Za bankarski sistem kažu da je stabilan, ali da je potrebno nastaviti pažljivo pratiti dalji razvoj situacije.

Kratkoročne preporuke MMF-a su, kako su naglasili, nastavak sprovođenja ekspanzivne fiskalne politike, odnosno politike stimulisanja potrošnje, te davanje prioriteta potrošnji u oblasti zdravstva i usmjeravanju sredstava pogođenim kompanijama i sistemima socijalne zaštite.

"Treba očuvati stabilnost finansijskog sistema i valutnog odbora. Potrebno je često provjeravati likvidnost i poziciju kapitala u bankama. Potrebno je usvojiti zakon o osiguranju depozita, koji je odavno trebalo usvojiti i obnoviti kreditnu liniju Evropske banke za obnovu i razvoj kako bi se ojačao bankarski sektor", naglasili su oni.

Nisu propustili ni da podsjete da je trenutni aranžman s MMF-om u zastoju te da je posljednji pregled obavljen u februaru 2018. godine, uključujući i jednogodišnju ekstenziju do septembra 2020.

"Nijedan pregled poslije nije obavljen, uglavnom zbog produženog procesa formiranja vlasti nakon izbora u oktobru 2018. i spore implementacije reformi", naglašeno je.

Antoni Delanoj, izvršni direktor MMF-a za BiH, i Cvetan Mančev, savjetnik izvršnog direktora, zahvalili su menadžmentu i osoblju MMF-a što su se pravovremeno odazvali pozivu BiH da pruže pomoć, ali nisu komentarisali činjenicu da se vlasti u BiH i dalje ne mogu dogovoriti kako će raspodijeliti novac.

"Instrument brzog finansiranja će obezbijediti trenutno olakšanje i pomoć zemlji da prevlada šok koji je izazvao Covid-19. Vlasti će novac iskoristiti za povećanje potrošnje u zdravstvu, finansiranje ekonomskih mjera stabilizacije i olakšati podršku donatora da pojačaju povjerenje u valutni odbor", rečeno je Nezavisnim u MMF-u.

 

PODIJELI:

TAGOVI:

Izvještaj MMF

korona

kriza

ekonomija

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital