Pravilnik o uvjetima koje moraju zadovoljavati farme i uvjetima za zaštitu životinja na farmi

Na osnovu člana 5. stav (2)Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja ("Službeni glasnik BiH", broj25/09), Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, donosi

PRAVILNIK

OUVJETIMA KOJE MORAJU ZADOVOLJAVATI FARME I UVJETIMA ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA NAFARMAMA

I. OPĆEODREDBE

Član 1.
(Predmet)

(1) Pravilnikom o uvjetima koje moraju zadovoljavati farme i uvjetima za zaštitu životinja na farmama (u daljnjem tekstu: Pravilnik) se određuju:

a) uvjeti koje moraju zadovoljavati farme kopitara i papkara veće od 20 uvjetnih grla, farme peradi i kunića s više od 10 uvjetnih grla;

b) uvjetiza zaštitu životinja koje se uzgajaju i/ili drže na farmama;

c) postupak registracije farme;

d) sadržaj,oblik i način vođenja registra farme.

(2) Izuzetno od tačke a) stava (1) ovog člana opći i posebni uvjeti koji se odnose nazaštitu životinja primjenjuju se na farme peradi u skladu s odredbama ovog Pravilnika;

(3) Odredbe ovog Pravilnika ne odnose se na:

a) slobodnoživuće životinje u prirodi;

b) životinjena takmičenjima, izložbama, kulturnim ili sportskim događajima ili aktivnostima;

c) kućne ljubimce;

d) životinjeza oglede;

e) beskičmenjake.

Član 2.
(Značenje pojmova)

U ovom Pravilniku pojedinipojmovi imaju sljedeće značenje:

a) farmaje svako domaćinstvo, objekt ili, u slučaju držanja životinja na otvorenom,mjesto na kojem životinje borave i/ili se uzgajaju ili drže;

b) stadoje životinja ili grupa životinja držanih na farmi kao epidemiološkoj cjelini, ako se na farmi odvojeno drži više od jednog stada, smatra se da sve odvojene grupe životinja imaju isti zdravstveni status;

c) životinjaje svaka životinja koja se uzgaja i/ili drži u svrhu proizvodnje hrane, vune,kože, krzna ili u druge ekonomske svrhe;

d) teleje govedo do šestog mjeseca starosti;

e) svinjaje životinja iz porodice Sus scrofa, bez obzira na starost, namijenjena uzgoju ili tovu;

f) nerastje spolno zreo mužjak svinje, namijenjen uzgoju;

g) nazimicaje spolno zrela ženka svinje koja se još nije prasila;

h) krmačaje ženka svinje koja se prasila najmanje jednom;

i) dojna krmača je ženka svinje u periodu od prasenja do odbića prasadi;

j) zasušena krmača je ženka svinje u periodu od odbića prasadi do prasenja;

k) sisajuća prasad su prasad od rođenja do odbića;

l) odbijenaprasad su prasad od odbića do desete sedmice starosti;

m) tovljenici (zajedno s mladom prasadi za daljnji uzgoj) su prasad od desete sedmicestarosti do klanja, odnosno do spolne zrelosti;

n) kokoši nesilice su kokoši vrste Gallus gallus, kad dostignu zrelost za nesenje,uzgajaju se za proizvodnju jaja koja nisu namijenjena valenju;

o) korisnapovršina je površina kojoj kokoši nesilice imaju pristup bez ograničenja, ubaterijskim kafezima mora biti široka najmanje 30 cm, ne smije biti strmija od14%, visine najmanje 45 cm, ( površina za gnijezda ne uračunava se u korisnupovršinu);

p) gnijezdoje odvojen prostor za nesenje jaja za svaku kokoš pojedinačno ili za grupu kokoši (zajedničko gnjezdište), čiji pod s kojim kokoši dolaze u dodir ne smijebiti od žičane mreže;

r) prostirkaje bilo koji materijal koji zadovoljava etološkim potrebama kokoši;

s) nadležniorgani su:

1) Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ured);

2) Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske i Odjeljenje za poljoprivredu,šumarstvo i vodoprivredu Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine;

t) nadležni inspekcijski organi su:

1) Federalna uprava za inspekcijske poslove Federacije Bosne i Hercegovine;

2) Republička uprava za inspekcijske poslove Republike Srpske;

3) Inspektorat Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine;

4) Kantonalne uprave za inspekcijske poslove;

5) Inspekcije u okviru lokalnih organa uprave;

u) uvjetno grlo je životinja ili grupa istovrsnih životinja težine 500 kg, računajući najveću težinu proizvodne kategorije;

v) vlasnikili imalac je fizičko ili pravno lice koje je vlasnik životinje, ili bilo kojedrugo lice koje je stalno ili privremeno odgovorno ili zaduženo za životinjeili se brine za njih.

Član 3.
(Obaveze vlasnika i/ili imaoca životinja)

(1) Vlasniki/ili imalac životinja mora:

a) prijavitinadležnoj veterinarskoj organizaciji, ukoliko to već nije učinio u skladu sposebnim propisom, držanje jedne ili više životinja, a perad i kuniće obavezanje prijaviti ako drži najmanje jedno uvjetno grlo;

b) omogućitiobavljanje poslova nadležnoj veterinarskoj organizaciji, ne dovodeći u pitanjedruge posebne propise;

c) uslučaju sumnje na pojavu zarazne ili druge bolesti, koja se obavezno prijavljuje,odmah obavijestiti veterinara najbliže veterinarske organizacije;

d) obavijestitiveterinara nadležne veterinarske organizacije o dolasku životinja nafarmu.

(2) Uslučaju stada službeno slobodnog od određene bolesti životinja, vlasnik jedužan izolirati novonabavljene životinje prije uvođenja u stado, kako bi seomogućilo da ih pregleda veterinar nadležne veterinarske organizacije i ako jepotrebno uzme uzorke za dijagnostičke pretrage.

Član 4.
(Obaveze veterinara na farmi)

Osim prava i obaveza određenihZakonom o veterinarstvu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH",broj 34/02), veterinar nadležne veterinarske organizacije:

a) može svlasnikom farme biti jedino u odnosu koji ne dovodi u sumnju njegovunepristranost;

b) moraredovno usavršavati znanja iz oblasti zaštite zdravlja i dobrobiti životinja ipropisa koji se odnose na zdravlje i dobrobit životinja;

c) moradati vlasniku životinja odgovarajuće informacije i pomoć, kako bi se preduzelesve propisane i druge mjere za zaštitu zdravlja i dobrobiti životinja iodržavanje statusa stada, naročito u odnosu na programe iskorjenjivanja bolestiživotinja koje određuje Ured;

d) morakontrolirati jesu li životinje u stadu obilježene;

e) morakontrolirati zadovoljavanje uvjeta za certificiranje zdravlja životinja ustadu, životinja koje se uvode u stado i životinja koje se stavljaju upromet;

f) morakontrolirati vlasnika u odnosu na obavezu prijavljivanja pojave zaraznihbolesti životinja i bilo kojeg faktora rizika za zdravlje i dobrobit životinjai zdravlje ljudi;

g) moraosigurati da se što prije utvrdi uzrok uginuća životinja te kontrolirati načini mjesto neškodljivog uklanjanja uginulih životinja;

h) morakontrolirati higijenske uvjete u stadu, odnosno na mjestima gdje se životinjeuzgajaju i/ili drže.

Član 5.
(Registar farme)

(1) Elektronskabaza podataka o farmama (u daljnjem tekstu: registar farme) jeste sastavni diojedinstvenog registra domaćih životinja.

(2) Registarfarme mora sadržavati:

a) identifikacijskibroj farme koji se sastoji od koda zemlje (BA) i ne više od 12 cifara, a zauzgoje kokoši nesilica identifikacijski broj farme mora sadržavati i kod izčlana 59. stav (3) tačka c) alineja 3) ovog Pravilnika;

b) ime iprezime/naziv te adresu/sjedište vlasnika/korisnika farme;

c) lokacijufarme, uključujući geografske (X, Y) koordinate;

d) vrsteživotinja na farmi;

e) brojživotinja na farmi;

f) vrstuproizvodnje;

g) maksimalankapacitet objekta, izražen brojem životinja koje se mogu istovremeno uzgajatina farmi, u skladu s odobrenom projektnom dokumentacijom. Za već izgrađenefarme koji nemaju obavezu izrade tehnološke dokumentacije, maksimalan kapacitetu skladu s odredbama ovog Pravilnika koje uređuju pitanje zaštiteživotinja;

h) nazivveterinarske organizacije, te ime i prezime veterinara odgovornog za primjenupropisanih mjera;

i) ime iprezime veterinarskog inspektora ili ovlaštenog veterinara nadležnog napodručju gdje se farma nalazi.

(3) Uregistar farme moraju biti upisane sve farme, bez obzira na broj uvjetnih grla,osim farme peradi i kunića s manje od jednog uvjetnog grla.

(4) Identifikacijskibroj farme iz stava (2) tačke a) ovog člana može se koristiti i u druge svrheosim za potrebe ovog Pravilnika.

(5) Registarna farmama vodi nadležna veterinarska organizacija, koja je dužna ažuriranepodatke dostavljati nadležnim organima entiteta.

(6) Nadležniorgani entiteta dužni su jednom godišnje dostaviti ažurirane podatke izregistara Uredu.

II. OPĆI UVJETI IZGRADNJE IUREĐENJA OBJEKTA-FARME

Član 6.
(Lokacija i krug farme)

Farme iz člana 1. ovogPravilnika mogu se graditi na lokaciji koja mora biti na području i u zoni kojau odnosu na vrstu proizvodnje i ekološke faktore neće ugrožavati ili bitiugrožena od stambenih i drugih objekata u bližoj ili daljoj okolici, u skladu sposebnim propisima iz oblasti prostornog uređenja i zaštite okolice.

Član 7.
(Tlo)

(1) Farme iz člana 1. ovog Pravilnika moraju se graditi na kompaktnom i suhom tlu sniskim nivoom podzemnih voda, te izvan zona koje mogu biti ugrožene poplavama iklizanjem terena.

(2) Odredbe člana 6. ovog Pravilnika i stava (1) ovog člana ne odnose se na već izgrađene farme.

Član 8.
(Površina zemljišta)

Površina zemljišta za farmu morabiti dovoljna i odgovarati kapacitetu, broju i veličini sagrađenih objekata, dabi se osigurala njihova funkcionalna povezanost i dovoljna međusobna udaljenost.

Član 9.
(Krug farme)

(1) Ulazna farmu iz člana 1. ovog Pravilnika mora biti kontroliran. O ulasku i izlaskuljudi i životinja u/iz kruga farme vlasnik je dužan voditi evidenciju.

(2) Krugfarme iz člana 1. ovog Pravilnika mora biti ograđen adekvatnom ogradom kojasprječava nekontroliran ulazak ljudi i životinja.

(3) Krug farme iz člana 1. ovog Pravilnika mora biti dovoljno prostran da osigura funkcionalnu povezanost pojedinih objekata, a sve površine kruga koje nisu betonirane ili asfaltirane moraju biti uredno održavane.

(4) Zabranjeno je držanje više od jedne vrste životinja unutar istog objekta na farmi.

Član 10.
(Prilazni putevi)

(1) Prilazni putevi i putevi unutar farme iz člana 1. ovog Pravilnika moraju biti dovoljno širokii od čvrstog materijala, uključujući i šljunak. Ispred svakog objekta na farmimora biti betonirana ili asfaltirana površina za lakše kretanje vozila.

(2) Putevi u krugu farme iz člana 1. ovog Pravilnika moraju biti pogodni za čišćenje i pranje, a uz njih se mora nalaziti dovoljan broj hidranata i slivnika.

(3) Putevi u krugu farme iz člana 1. ovog Pravilnika, u skladu s ovim Pravilnikom, jesu"čisti putevi" koji se koriste za dovoz životinja, krmnih smjesa ičiste prostirke i opreme, odnosno "nečisti putevi" za odvoz đubretakod izđubrivanja, otpadnih voda i lešina.

(4) Putevi iz stava (3) ovog člana ne smiju se međusobno ukrštati.

Član 11.
(Ulaz na farmu s više od 100 uvjetnih grla)

(1) Na ulazu na farmu s više od 100 uvjetnih grla kopitara i papkara mora biti odvojen kolni i pješački ulaz. Na kolnom i pješačkom ulazu moraju biti izgrađene dezinfekcijske barijere dimenzija 6,0 × 3,0 × 0,25 m i 1,0 × 0,5 × 0,05 mispunjene vodenim rastvorom dezinficijensa. Dezinfekcijske barijere moraju biti izgrađene na način koji omogućava čišćenje i pranje te ispuštanje tečnog sadržaja kroz drenažni otvor.

(2) Upravna zgrada na farmi iz stava (1) ovog člana može biti smještena na ulazu nafarmu.

(3) Upravna zgrada na farmi iz stava (1) ovog člana, sastoji se od:

a) potrebnoguredskog prostora;

b) prostorije za veterinarskog inspektora ili ovlaštenog veterinara;

c) prostorije za odmor radnika s čajnom kuhinjom;

d) odvojenih garderoba prema spolu u čistom i nečistom dijelu;

e) pripadajućih sanitarnih čvorova;

f) prostorijeza čuvanje dezinficijensa.

(4) Na farmi iz stava (1) ovog člana ured, garderoba i sanitarni čvor može se ureditiu pretprostoru jednog objekta.

Član 12.
(Snabdijevanje vodom)

(1) Farme iz člana 1. ovog Pravilnika moraju biti snabdjevene dovoljnom količinom vode zapiće iz javnog vodovoda ili vlastitog bunara. Voda za piće mora biti kontrolirana i mora zadovoljavati standarde propisane za vodu za piće.

(2) Zapranje objekata može se koristiti i voda koja ne zadovoljava standarde za vodu za piće.

Član 13.
(Odvod otpadnih voda i zbrinjavanje krutog fekalnog otpada)

(1) Padavinske vode mogu se ulijevati u kanalizaciju ili prirodni recipijent bezpročišćavanja.

(2) Otpadnevode, koje nastaju tokom proizvodnog procesa ili pranja objekta i opreme,moraju se sakupljati u vodonepropusnoj laguni.

(3) Fekalnevode sakupljaju se u odvojenu septičku jamu ili se ispuštaju ukanalizaciju.

(4) Prostorza odlaganje i zbrinjavanje đubreta i osoke iz objekta mora bitismješten/izgrađen tako da se spriječi zagađivanje okolice i raznošenje štetnihbioloških zagađivača.

Član 14.
(Izgradnja farme)

Farme iz člana 1. ovogPravilnika moraju biti izgrađene u skladu sa stručnim zoohigijenskim načelima,na način koji će omogućiti optimalne mikroklimatske i zoohigijenske uvjete,svojstvene pojedinoj vrsti životinja, primjenu racionalne tehnologijeproizvodnje te osigurati dobro zdravstveno stanje i dobrobit životinja.

Član 15.
(Prostorije i oprema)

(1) Unutrašnjostobjekta (podovi, zidovi, stropovi i oprema) mora biti prilagođena vrstiproizvodnje i izgrađena od materijala koji nije štetan za zdravlje životinja ikoji se može jednostavno čistiti, prati i dezinficirati.

(2) Uobjektima na farmi mora se osigurati osvjetljenje i mikroklima, adekvatna vrstii kategoriji životinja.

(3) Podovimoraju biti glatki, ali ne skliski, te moraju imati odgovarajući pad premaodvodnim kanalima koji se nalaze uzduž sredine objekta ili uz postrane uzdužnezidove.

(4) Zidovimoraju biti izgrađeni od adekvatnog građevinskog materijala te, prema potrebi iovisno o vrsti i kategoriji životinja, imati odgovarajuću toplotnu izolaciju.

(5) Stropoviu proizvodnim objektima mogu biti u horizontalnoj izvedbi ili pratiti krovnukonstrukciju te imati, prema potrebi, odgovarajuću toplotnu izolaciju.

(6) Akoobjekt za uzgoj i/ili držanje životinja ima prozore ili dovodne otvore zasvježi zrak i/ili svjetlo, isti moraju imati okvire od nehrđajućeg materijala ibiti zaštićeni mrežama protiv ulaza glodara, ptica i insekata.

Član 16.
(Smještaj hrane za životinje)

(1) Farmeiz člana 1. ovog Pravilnika, osim prostorija/prostora u objektima u kojima sedrže životinje, moraju osigurati prostor/prostoriju za smještaj, sortiranje iskladištenje hrane za životinje.

(2) Farmeu kojima se obavlja proizvodnja rasplodnih ili konzumnih jaja, osim prostorijaiz stava (1) ovog člana, moraju imati i prostoriju za sanitarnu obradu jaja,odnosno prostoriju za sakupljanje i privremeno skladištenje konzumnih jaja,koja mora biti fizički odvojena od proizvodnog dijela objekta.

(3) Izuzetnood stava (1) ovog člana, u slučaju većeg broja objekata unutar proizvodnogkruga farme, propisane prostorije mogu se izgraditi na ulazu u čisti dio krugafarme u sklopu uredskih prostorija, uz uvjet da se sanitarni dio nalazi učistom, a uredski dio u nečistom dijelu. Sanitarni čvor mora imati sistem odvojenihmuških i ženskih garderoba (čistu i nečistu), s tuševima i aparatom za pranjeruku, zahode, hladnu i toplu vodu.

(4) Zabranjenoje unošenje hrane životinjskog porijekla u proizvodne prostorije objekata iligarderobe.

Član 17.
(Zbrinjavanje lešina)

Farme iz člana 1. ovogPravilnika moraju osigurati zbrinjavanje lešina u skladu s drugim veterinarskimpropisima.

Član 18.
(Poslovi dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije)

Poslove dezinfekcije,dezinsekcije i deratizacije (DDD) na farmi mogu obavljati samo pravna i/ilifizička lica koja posjeduju rješenje o zadovoljavanju propisanih uvjeta.

III. ZAŠTITA ŽIVOTINJA NAFARMAMA: OPĆI UVJETI

Član 19.
(Obaveze vlasnika)

(1) Vlasnikmora preduzeti sve potrebne mjere da osigura zaštitu životinja za koje sebrine, te osigurati da se životinjama ne uzrokuju nepotrebni bolovi, povrede,patnje i bolest.

(2) Potrebnoje osigurati da su uvjeti u kojima se životinje uzgajaju i/ili drže, a sobzirom na vrstu životinje, njen stepen razvoja, prilagođavanja i udomaćenostite fiziološke i etološke potrebe, u skladu s postojećom praksom i naučnimsaznanjima.

Član 20.
(Osoblje)

Za životinje se mora brinutidovoljan broj lica s adekvatnim znanjem i stručnom osposobljenošću, koji se premanjima odgovorno odnose.

Član 21.
(Nadzor životinja)

(1) Sveživotinje na farmama čija je zaštita ovisna o redovnoj brizi vlasnika morajubiti pregledane najmanje jednom dnevno. Životinje u drugim sistemima uzgojatreba pregledati u vremenskim razmacima koji osiguravaju zaštituživotinja.

(2) Uobjektima moraju biti osigurani uvjeti za potreban nadzor, uključujući idovoljno osvjetljenje objekta (fiksno ili prenosno), tako da pregled životinjamože biti obavljen u bilo koje doba.

Član 22.
(Bolesne, povrijeđene i iscrpljene životinje)

(1) Bolesnim,povrijeđenim i iscrpljenim životinjama mora biti odmah osigurana adekvatnabriga i veterinarska zaštita.

(2) Bolesne,povrijeđene ili iscrpljene životinje moraju biti držane odvojeno od drugihživotinja u prostorijama/prostorima sa suhom i udobnom prostirkom.

(3) Vlasnikmora blagovremeno zatražiti veterinarsku pomoć za bolesne ili povrijeđeneživotinje, te kod poroda, ukoliko je to potrebno, i osigurati odgovarajućunjegu bolesnih, povrijeđenih i iscrpljenih životinja.

Član 23.
(Evidencija)

(1) Vlasnikmora posjedovati evidenciju o liječenju životinja te evidenciju uginuća u kojumora redovno upisivati uginuća životinja. Ako se istovjetni podaci vode u drugesvrhe, mogu se koristiti i za potrebe ovog Pravilnika.

(2) Evidencijeiz stava (1) ovog člana vlasnik mora čuvati najmanje tri godine od zadnjegunosa podataka, te ih je dužan dati na uvid na zahtjev veterinarskog inspektoraili ovlaštenog veterinara.

(3) Evidencijaiz stava (1) ovog člana nalazi se u Prilogu 1., koji je sastavni dio ovogPravilnika.

Član 24.
(Sloboda kretanja)

(1) Životinjamamora biti osigurana sloboda kretanja adekvatna njihovoj vrsti, pasmini,starosti, stepenu razvoja, prilagođenosti i udomaćenosti, te u skladu spostojećom praksom i naučnim saznanjima, koja će spriječiti nepotrebne patnjeili povrede.

(2) Akoje životinja konstantno ili redovno privezana, treba joj na osnovu postojećeprakse i naučnih saznanja, osigurati dovoljno prostora u skladu s njenimfiziološkim i etološkim potrebama.

Član 25.
(Objekti)

(1) Objektii oprema za zaštitu životinja moraju biti izgrađeni i održavani tako da nemajuoštrih ivica ili ispupčenih dijelova koji bi mogli uzrokovati povrjeđivanje životinja.

(2) Osvjetljenje,temperatura i vlažnost zraka, kruženje zraka, koncentracija gasova i prašine uzraku, te higijena i intenzitet buke u prostorima u kojima se nalaze životinje,moraju biti u granicama koje nisu štetne za životinje.

(3) Životinjeu objektima ne smiju biti sve vrijeme u mraku. Tamo gdje nema dovoljno prirodnesvjetlosti mora biti osigurana adekvatna vještačka rasvjeta. U slučajukorištenja vještačkog osvjetljenja, treba odrediti vrijeme za odmor životinjatokom kojeg životinje moraju biti u mraku.

Član 26.
(Životinje držane izvan objekta)

Životinje koje se drže izvanobjekta moraju biti zaštićene od nepovoljnih vremenskih uvjeta, grabežljivaca idrugih opasnosti za njihovo zdravlje.

Član 27.
(Automatska i mehanička oprema)

(1) Vlasnikmora osigurati pregled automatske i mehaničke opreme u objektima jednom dnevno.Uočeni kvarovi moraju biti odmah otklonjeni, a ako to nije moguće, trebaosigurati adekvatne mjere za osiguranje zdravlja i dobrobiti životinja. Dok sekvar ne popravi, moraju biti osigurane alternativne metode radi održavanjazdravlja i zaštite životinja.

(2) Uslučaju vještačke klimatizacije objekata mora biti osiguran alarmni sistem,koji lice koje se brine za životinje upozorava na kvar u sistemu zaventiliranje. Alarmni sistem mora biti redovno održavan i provjeravan u skladus uputstvima proizvođača. Mora biti osiguran i alternativni sistemklimatiziranja koji je, do uklanjanja kvara na glavnom sistemu, dovoljan zaočuvanje zdravlja i zaštitu životinja.

Član 28.
(Hrana, voda i druge materije)

(1) Životinjamamora biti osigurana adekvatna hrana, u dovoljnim količinama, koja odgovoranjihovoj starosti i vrsti, s ciljem očuvanja i zaštite njihovog zdravlja.

(2) Životinjamase hrana ili voda ne smije nuditi na način koji uzrokuje nepotrebnu patnju ilipovrede.

(3) Hranaili voda ne smije sadržavati materije koje bi uzrokovale nepotrebnu patnju ilipovrede životinja.

(4) Hranamora biti dostupna svim životinjama u vremenskim razmacima koji odgovarajunjihovim fiziološkim potrebama.

(5) Vodamora biti dostupna svim životinjama ili se napajanje mora osigurati na druginačin.

(6) Opremaza napajanje i hranjenje mora biti oblikovana, konstruirana i postavljena takoda spriječi kontaminaciju vode i hrane te da se povrede zbog guranja prihranjenju i napajanju svedu na najmanju mjeru.

(7) Uhranu za životinje smiju se dodavati samo dopuštene materije koje se koriste upreventivi, liječenju i u zootehničke svrhe.

Član 29.
(Uzgoj i postupanje sa životinjama)

(1) Zabranjenesu metode ekstenzivnih i intenzivnih uzgoja koje životinjama mogu uzrokovatinepotrebne patnje ili koje štetno djeluju na životinje, uključujući i njihovozdravlje. Izuzetno je dopuštena primjena određenih kratkotrajnih postupaka, beztrajnih povreda.

(2) Životinjese smiju uzgajati samo ako se na osnovu njihovog genotipa ili fenotipa možeočekivati da to neće štetno djelovati na njihovo zdravlje i zaštitu.

Član 30.
(Inspekcijski nadzor)

(1) Nadležniinspekcijski organi moraju izraditi godišnji program inspekcijskog nadzora kojiće obuhvatati najmanje 10% farme na području njihove nadležnosti.

(2) Nadležniinspekcijski organi dužni su izraditi izvještaje o obavljenim inspekcijskimnadzorima na farmi za proteklu godinu na obrascu iz Priloga 2, koji je sastavnidio ovog Pravilnika te ih do kraja februara tekuće godine dostaviti nadležnimorganima entiteta i Uredu.

(3) Inspekcijskinadzor iz stava (1) ovog člana može se obaviti i tokom nadzora farme u drugesvrhe.

IV. ZAŠTITA ŽIVOTINJA NAFARMAMA: POSEBNI UVJETI

Odjeljak A. ZAŠTITA TELADI UUZGOJU

Član 31.
(Način držanja teladi)

(1) Pridržanju teladi na farmama u svrhu uzgoja ili tova, moraju biti ispunjenisljedeći uvjeti:

a) teladstarija od osam sedmica ne smije biti smještena pojedinačno, nego samo ugrupama;

b) teladmogu biti držana i u individualnim boksovima u slučaju kada doktor veterinarskemedicine (u daljnjem tekstu : veterinar) odredi da je takav način držanjapotreban zbog zdravstvenih ili etoloških razloga;

c) individualniboksovi za telad, osim za telad koja je odvojena u posebne boksove izzdravstvenih razloga, moraju imati takve pregradne stranice da se telad možemeđusobno vidjeti i dodirivati;

d) širinaindividualnog boksa mora biti najmanje jednaka visini grebena teleta, mjereno ustojećem položaju;

e) dužinaindividualnog boksa mora biti najmanje jednaka dužini teleta i to počevši odvrha nosa do stražnjeg ruba sjedne kosti, pomnoženo faktorom 1,1;

f) kad setelad drži u individualnim odjeljcima ili na vezu, stranice kojima jeodijeljena moraju biti perforirane te ne smiju biti niže od 90 cm +/- 10% ili0,80 × visina grebena teleta;

g) svatelad u grupi mora imati dovoljno prostora da se može okrenuti, ustati ileći;

h) najmanjapodna površina koja mora biti osigurana za svako tele u grupi, iznosi:

Živa vaga teleta (kg)	Najmanja podna površina po životinji (m2)
manje od 150	1,5
150 - 220	1,7
220 i više	1,8

(2) Odredbeiz stava (1) ovog člana ne odnose se na:

a) farmes pet i manje teladi;

b) teladuz majke koja još siše.

Član 32.
(Osvjetljenje)

(1) Teladsmještena u objektima ne smije biti u konstantnom mraku. Mora biti osiguranozadovoljavajuće prirodno ili vještačko osvjetljenje jačine najmanje 80 luksa.Vještačko osvjetljenje mora odgovarati najmanje prirodnom osvjetljenju uvremenu od 9 do 17 sati.

(2) Uobjektu mora biti osigurano dovoljno jako osvjetljenje, fiksno ili prenosno,tako da se u svakom trenutku može obaviti pregled teladi.

Član 33.
(Nadzor teladi)

(1) Vlasnikmora najmanje dva puta dnevno osigurati pregled teladi u objektu, a teladidržane izvan objekta najmanje jednom dnevno.

(2) Zasvako tele koje pokazuje znakove bolesti ili povrede potrebno je odmahosigurati potrebnu brigu, a prema potrebi i veterinarsku zaštitu.

(3) Uslučaju potrebe, bolesna ili povrijeđena telad mora biti izdvojena i adekvatnosmještena u odjeljku sa suhom udobnom prostirkom.

Član 34.
(Prostor za telad)

Prostori za telad moraju bititakvi da svako tele može bez teškoća leći, ležati, ustati, njegovati se ividjeti drugu telad.

Član 35.
(Vezanje)

(1) Teladne smije biti vezana.

(2) Izuzetnoje dopušteno vezanje teladi držane u grupi samo tokom hranjenja mlijekom ilimliječnom dopunom, ne duže od jednog sata.

(3) Opremaza vezanje ne smije uzrokovati povrede životinja, ne smije biti zategnuta temora omogućavati nesmetano ustajanje, lijeganje, stajanje i njegu tijela.

(4) Opremuza vezanje treba redovno pregledavati, da bi se rizik od gušenja ili povredeteleta sveo na najmanju mjeru.

Član 36.
(Odjeljci, oprema, posuđe)

(1) Toplotnaizolacija, grijanje i ventilacija objekta moraju osiguravati cirkulaciju zraka,nivo prašine, temperaturu, relativnu vlažnost zraka i koncentraciju gasova ugranicama u kojima ne djeluju štetno na telad.

(2) Objekteza držanje teladi, odjeljke, opremu i posuđe koje se koristi za telad trebaredovno čistiti i dezinficirati.

(3) Feces,mokraću te nepojedenu ili rasutu hranu treba redovno odstranjivati.

Član 37.
(Pod)

(1) Podovimoraju biti glatki, ali ne skliski, tako da ne dolazi do povreda teladi, teizgrađeni tako da ne uzrokuju povrede ili patnje teladi za vrijeme stajanja ililežanja. Podovi moraju odgovarati veličini i masi teleta te imati tvrdu, ravnui stabilnu površinu.

(2) Svatelad mora sve vrijeme imati neograničen pristup ležištu, koje mora bitiudobno, čisto i suho te ne smije djelovati štetno na telad.

(3) Svojteladi mlađoj od dvije sedmice treba osigurati čistu, suhu i za zdravlje teletaneškodljivu prostirku.

Član 38.
(Napajanje i hranjenje)

(1) Teladimora biti osigurana adekvatna prehrana u skladu s njihovom starošću, tjelesnommasom te etološkim i fiziološkim potrebama.

(2) Hranaza telad mora sadržavati dovoljno željeza, čime se obezbjeđuje prosječnavrijednost krvnog hemoglobina od najmanje 4,5 mmol/l.

(3) Teladistarijoj od dvije sedmice mora biti osigurana vlaknasta hrana adekvatnogkvaliteta na način da je mogu konzumirati kada žele. Količina hrane s probavljivimvlaknima povisuje se od 50 g do 250 g na dan za telad od 8 do 20 sedmicastarosti.

(4) Teladise ne smiju stavljati brnjice.

(5) Svatelad starija od dvije sedmice mora biti hranjena najmanje dva puta dnevno. Prigrupnom držanju i pri restriktivnom hranjenju bez upotrebe automatske opreme zahranjenje sva telad istovremeno mora imati nesmetan pristup hrani.

(6) Svatelad mora imati pristup do svježe i čiste pitke vode u dovoljnim količinamaili njihove potrebe za tečnošću moraju biti zadovoljene drugim, za napajanjeadekvatnim tečnostima.

(7) Uslučaju visoke temperature okolice ili u slučaju bolesne teladi, svježa i čistavoda za piće mora biti dostupna sve vrijeme.

(8) Opremaza hranjenje i napajanje mora biti oblikovana, konstruirana i ugrađena, teodržavana tako da se kontaminacija vode i hrane smanji na najmanju mjeru.

(9) Svakotele mora primiti kravlji kolostrum što prije nakon telenja, a svakako u prvihšest sati života.

Odjeljak B. ZAŠTITA SVINJA NAFARMI - OPĆI UVJETI ZA SVE KATEGORIJE SVINJA

Član 39.
(Način držanja svinja)

(1) Najmanjapodna površina koja mora biti osigurana za svako prase ili tovljenika koji sedrže u grupi, osim nazimica nakon oplođivanja i krmača, jeste:

Živa vaga svinja (kg)	Podna površina po životinji (m2)
do 10	0,15
10 - 20	0,20
20 - 30	0,30
30 - 50	0,40
50 - 85	0,55
85 - 110	0,65
više od 110	1,00

(2) Najmanjapodna površina za životinje držane grupno mora iznositi za nazimice nakonoplođivanja 1,64 m², a za krmače 2,25 m².

(3) Akose u grupi nalazi pet ili manje životinja, podna površina po životinji morabiti uvećana za 10%.

(4) Ako seu grupi nalazi 40 ili više životinja, podna površina po životinji može bitimanja za 10%.

(5) Zasuprasne svinje najmanja podna površina punog poda mora biti 0,95 m² zanazimice i 1,30 m² za krmače. Drenažni otvori mogu zauzimati najviše 15%navedene površine.

(6) Akose svinje držane u grupama drže na podu s betonskim rešetkama, mora biti:

a) najvećirazmak među rešetkama:

Kategorija svinja	Najveći razmak među rešetkama (mm)
Prasad	11
Odbijena prasad	14
Tovljenici	18
Nazimice i krmače	20

b) najmanjaširina rešetaka:

Kategorija svinja	Najmanja širina rešetaka (mm)
Prasad i odbijena prasad	50
Tovljenici, nazimice i krmače	80

Član 40.
(Osvjetljenje)

(1) Svinjedržane u objektima ne smiju biti sve vrijeme u mraku. Mora biti osiguranoosvjetljenje od najmanje 40 luksa (lx), najmanje osam sati dnevno.

(2) Naraspolaganju mora biti i stalan dovoljno jak izvor svjetla, tako da je u svakomtrenutku moguće obaviti pregled svinja.

Član 41.
(Buka)

U objektima u kojima se držesvinje buka ne smije biti viša od 85 dB. Treba izbjegavati stalnu ili iznenadnubuku.

Član 42.
(Nadzor svinja)

Vlasnik mora najmanje jednomdnevno osigurati pregled životinja.

Član 43.
(Agresivnost grupno držanih svinja)

Svinje koje su pretjeranoagresivne prema drugim jedinkama u grupi ili svinje koje su izložene takvojagresiji treba premjestiti i držati u individualnim odjeljcima. U tom slučaju,odjeljak mora biti dovoljno velik da se svinja može bez teškoća okrenuti,ustati i leći.

Član 44.
(Vezanje)

Vezanje krmača i nazimica jezabranjeno.

Član 45.
(Odjeljci i oprema)

(1) Odjeljkei opremu koji se koriste za svinje treba redovno čistiti i dezinficirati.

(2) Fecesi mokraću te nepojedenu ili razbacanu hranu treba redovno odstranjivati.

Član 46.
(Podovi i prostor za ležanje)

(1) Podovimoraju biti glatki, ali ne skliski, te napravljeni i održavani tako da neuzrokuju povrede, bolesti i patnju svinja. Moraju odgovarati veličini i težiniživotinje, a ako nisu prekriveni prostirkom, površina mora biti ravna, čvrsta istabilna.

(2) Svesvinje moraju imati pristup prostoru za ležanje (ležištu), koji mora bitiudoban, čist, suh i ne smije biti štetan za životinje. Mora biti osiguranodovoljno prostora da sve svinje istovremeno leže, normalno ustaju iliježu.

(3) Prostorza svinje mora biti takav da se svinje mogu vidjeti međusobno, a sedmicu prijeprasenja krmače i nazimice je potrebno odvojiti od ostalih svinja.

Član 47.
(Napajanje i hranjenje)

(1) Svinjemoraju biti hranjene najmanje jednom dnevno. Ukoliko svinje držimo u grupama ina restriktivnoj prehrani, a bez upotrebe automatskih aparata za pojedinačnuraspodjelu hrane, moramo osigurati da su sve svinje istovremenonahranjene.

(2) Svesvinje starije od dvije sedmice moraju sve vrijeme imati pristup svježoj ičistoj vodi za piće u dovoljnim količinama.

(3) Opremaza hranjenje i napajanje mora biti oblikovana, napravljena i namještena teodržavana tako da kontaminacija vode i hrane bude svedena na najmanju mogućumjeru.

Član 48.
(Slama ili drugi materijali, odnosno predmeti)

Svim svinjama mora biti naraspolaganju slama ili drugi materijal, odnosno predmeti za zadovoljenjenjihovih etoloških potreba s ciljem sprječavanja grizenja repova i drugihporemećaja ponašanja.

Član 49.
(Skraćivanje zubâ, rezanje repova)

(1) Zabranjenisu svi zahvati koji se ne izvode u svrhu liječenja ili u dijagnostičke svrhe teoni koji se ne odnose na propisano obilježavanje svinja, a koji mogu uzrokovatipovrede ili gubitak osjetljivog dijela tijela ili promjenu građe kosti,osim:

a) brušenjaili rezanja zubâ u prasadi, koje je dopušteno obavljati samo do osmog danastarosti prasadi, pri čemu se treba oblikovati glatka površina;

b) skraćivanjazubâ nerasta, kada je to potrebno radi sprječavanja povreda drugih životinjaili iz sigurnosnih razloga;

c) rezanjadijela repa, koje je dopušteno obavljati samo do četvrtog dana starostiprasadi;

d) kastracijemuške prasadi na način koji ne uključuje trganje tkiva;

e) stavljanjanosnih obruča (kolutova) i to samo svinjama koje se drže izvan objekata.

(2) Skraćivanjerepova i zubâ obavlja se na sljedeći način:

a) nesmije se obavljati rutinski, već samo u slučajevima opasnosti od povreda ipovreda vimena krmača te uški ili repova druge prasadi;

b) prijeprovođenja navedenih zahvata potrebno je primijeniti druge mjere zasprječavanje grizenja repova i drugih smetnji u ponašanju, pri čemu trebaobratiti pažnju uređenju okolice i gustoći naseljenosti. Kako bi se izbjeglesmetnje u ponašanju životinja, potrebno je izmijeniti nepovoljne životne uvjeteili način uzgoja životinja.

(3) Svezahvate iz st. (1) i (2) ovog člana smije obaviti samo veterinar ili drugoadekvatno osposobljeno lice, pod nadzorom veterinara.

(4) Kastracijui skraćivanje repova prasadi starije od četiri dana smije obaviti samo veterinaruz upotrebu anestezije ili dugotrajne analgezije.

Odjeljak C. POSEBNI UVJETI ZARAZLIČITE KATEGORIJE SVINJA

Član 50.
(Nerasti)

(1) Odjeljciza neraste moraju biti smješteni i izgrađeni tako da se nerast može okrenutibez teškoća te da može čuti, namirisati i vidjeti ostale svinje.

(2) Slobodnapodna površina odjeljka za odraslog nerasta mora iznositi najmanje 6 m².

(3) Akoje odjeljak u kojem se drži nerast namijenjen i za pripust, slobodna podnapovršina za odraslog nerasta mora iznositi najmanje 10 m².

(4) Odjeljakmora biti bez prepreka.

Član 51.
(Krmače i nazimice)

(1) Krmačei nazimice moraju, u periodu od četiri sedmice nakon oplođivanja do jednusedmicu prije očekivanog prasenja, biti držane u grupama.

(2) Straniceodjeljka u kojem se nalazi grupa svinja iz stava (1) ovog člana moraju bitiduže od 2,8 m. Ako se u grupi nalazi pet i manje životinja, stranice odjeljkamoraju biti duže od 2,4 m.

(3) Izuzetnood stava (1) ovog člana, na farmama s manje od 10 krmača i nazimica, životinjeu periodu od četiri sedmice nakon oplođivanja do jedne sedmice prije očekivanogprasenja mogu biti držane u individualnim odjeljcima, tako da imaju dovoljnoprostora da se mogu okrenuti bez teškoća.

(4) Potrebnoje preduzeti sve potrebne mjere da među svinjama držanim grupno ne dolazi doagresivnosti.

(5) Bređesvinje i nazimice moraju biti, ukoliko je to potrebno, podvrgnute tretmanuuklanjanja unutrašnjih i vanjskih nametnika, a prije smještanja u odjeljke zaprasenje moraju biti temeljito očišćene.

(6) Sedamdana prije predviđenog datuma prasenja, bređe svinje i nazimice moraju naraspolaganju imati čist, adekvatno suh prostor za odmor te adekvatne materijaleza konstrukciju gnijezda, osim ako to nije onemogućeno zbog sistemaperforiranog poda i odstranjivanja đubreta.

(7) Zaležište svakoj bređoj svinji ili nazimici mora biti osiguran dovoljno velikprostor koji omogućava nesmetano prasenje ili pomaganje pri prasenju.

(8) Odjeljciza prasenje moraju imati pregradu kojom se prostor za prasenje odvaja odpreostalog dijela spremnika.

(9) Svinjetrebaju dobivati dovoljne količine hrane. Svim bređim svinjama treba osiguratidovoljno hrane s visokim udjelom sirove vlaknine te dovoljne količine energetskibogate hrane, kako bi životinje bile site te zadovoljile potrebu zažvakanjem.

(10) Svinjamai nazimicama mora biti omogućen materijal kojim će se zanimati, a kojizadovoljava uvjete iz člana 48. ovog Pravilnika.

Član 52.
(Prasad prije odbića)

(1) Prasadikoja još sisa mora biti osiguran dovoljno zagrijan prostor, čist, suh i udobante odvojen od prostora za krmaču. Prostor za ležanje mora biti prekrivenpokrovom, slamom ili drugim adekvatnim materijalom, te omogućiti svoj prasadiistovremeno odmaranje.

(2) Uslučaju da je krmača ukliještena, prasadima mora biti omogućeno nesmetanosisanje.

(3) Prasadje dopušteno odbiti od sise nakon 28 dana starosti.

(4) Izuzetnood stava (3) ovog člana prasad je dopušteno odbiti od sise i sedam dana ranije,ako je preseljena u očišćene i dezinficirane objekte koji su odvojeni odobjekata za svinje. Prasad može biti odbijena od sise i ranije, ako je topotrebno radi dobrobiti ili zdravlja krmača ili prasadi.

Član 53.
(Prasad od četvrte do desete sedmice starosti i tovljenici)

(1) Prasadod četvrte do desete sedmice starosti koja će biti držana u grupama, što prijenakon odbića mora biti organizirana u grupe, te se moraju preduzeti svepotrebne mjere za sprječavanje međusobnih borbi koje prelaze graniceprilagođavanja.

(2) Prasadiz stava (1) ovog člana i tovljenici moraju se organizirati u stabilne grupekoje se što je manje moguće međusobno miješaju. Ako je potrebno miješati grupe,to treba učiniti što ranije nakon organiziranja grupa, a najkasnije sedam dananakon odbića od sise. U tom slučaju, svoj prasadi treba osigurati jednakemogućnosti za bijeg od ostale prasadi.

(3) Kadse utvrde znakovi ustrajne borbe između jedinki, odmah treba preduzeti potrebnemjere, kao što je dodavanje slame u odjeljak ili drugih materijala zaistraživanje. U slučaju krajnje potrebe, mora se izdvojiti i držati odvojenonapadač ili napadnuta jedinka.

(4) Kakobi se omogućilo miješanje svinja, upotreba sredstava za smirenje dopuštena jesamo u izuzetnim slučajevima, i to samo od veterinara.

Odjeljak D. MINIMALNI UVJETI ZAZAŠTITU KOKOŠI NESILICA- OPĆI UVJETI

Član 54.
(Izuzeci)

(1) Pravilanavedena u ovom odjeljku ne odnose se na farme:

a) smanje od 350 kokoši nesilica;

b) zauzgoj matičnog jata nesilica.

(2) Nafarmi iz stava (1) ovog člana, u dijelu koji se odnosi na zaštitu kokošinesilica, primjenjuju se odredbe čl. od 19. do 30. ovog Pravilnika.

Član 55.
(Opći uvjeti za sve sisteme uzgoja)

(1) Vlasnikmora osigurati pregled kokoši najmanje jednom dnevno.

(2) Trebaizbjegavati prejaku, stalnu i iznenadnu buku. Ventilatori, oprema za hranjenjei druga oprema ne smije proizvoditi prejaku buku.

(3) Objektimoraju biti adekvatno osvijetljeni tako da sve kokoši mogu vidjeti jedna drugui da su jasno vidljive, te da mogu percipirati svoju okolicu i pokazivatiuobičajeni stepen aktivnosti. Ako se raspolaže prirodnim osvjetljenjem, otvoriza svjetlo moraju biti izgrađeni tako da se svjetlost ravnomjerno raspodijeli uprostoru.

(4) Uprvim danima nakon naseljavanja režim osvjetljenja mora biti takav da spriječizdravstvene smetnje i smetnje ponašanja. Program osvjetljenja mora biti uskladu sa zahtjevima i normativima hibrida koji se uzgajaju. Unutar dnevnogritma mora biti najmanje osam sati neprekidnog mraka, da bi se životinjeodmorile. Zamračivanje i osvjetljivanje mora biti postupno.

(5) Objektii oprema koji dolaze u dodir s kokošima moraju biti redovno čišćeni idezinficirani, a naročito prije ponovnog naseljavanja. Tokom boravka kokoši uobjektu mora biti održavana adekvatna čistoća.

(6) Fecesje potrebno redovno odstranjivati.

(7) Uginulekokoši treba uklanjati svaki dan.

(8) Kafezimoraju biti takvi da kokoši ne mogu pobjeći.

(9) Kodkafeza s dvije ili više etaža mora biti osigurana mogućnost nesmetane kontrolesvih kafeza kao i pristup do svake kokoši.

(10) Vratakafeza moraju biti takvog oblika i veličine da se iz kafeza može izvaditi ili unjega staviti odrasla kokoš, a da joj se tim postupkom ne uzrokuju patnje ilipovrede.

(11) Zabranjenoje takvo postupanje s kokošima koje bi im uzrokovalo nepotrebne povrede. Kakobi se spriječilo kljucanje perja i kanibalizam, dopušteno je skraćivanjekljunova, ali pod uvjetom da to izvede osposobljena osoba, i to samo napilićima mlađim od 10 dana koji su namijenjeni za proizvodnju jaja.

Odjeljak E. POSEBNI UVJETI ZAPOJEDINAČNE SISTEME UZGOJA

Član 56.
(Alternativni sistem uzgoja)

(1) Sistemimoraju biti opremljeni tako da se kokošima nesilicama osigura:

a) najmanje10 cm prostora za hranjenje po jednoj kokoši kod ravnih hranilica, odnosnonajmanje 4 cm prostora za hranjenje po jednoj kokoši kod okruglihhranilica;

b) najmanje2,5 cm prostora za piće po jednoj kokoši kod ravnih pojilica, odnosno najmanje1 cm prostora za piće po jednoj kokoši kod okruglih pojilica. Kod napajanjakapljičnim pojilicama i šoljicama za napajanje, mora biti najmanje jednapojilica na 10 kokoši. Ako su mjesta za napajanje snabdjevena fiksnopostavljenim pojilicama, tada se u dometu svake kokoši moraju nalaziti barem podvije šoljice za napajanje ili dvije kapljične pojilice;

c) odvojenprostor za nesenje jaja za svaku kokoš pojedinačno (gnijezdo) ili za grupukokoši (zajedničko gnjezdište). U slučaju pojedinačnih gnijezda, mora bitiosigurano najmanje jedno gnijezdo na sedam kokoši, dok kod korištenjazajedničkog gnjezdišta mora biti osigurano najmanje 1 m² gnjezdišta za najviše120 kokoši;

d) najmanje15 cm dužine odgovarajuće grede (bez oštrih ivica) po jednoj kokoši. Grede nesmiju biti namještene iznad prostirke. Horizontalna udaljenost među pojedinimgredama mora iznositi najmanje 30 cm. Horizontalna udaljenost između grede izida mora iznositi najmanje 20 cm;

e) najmanje250 cm² površine sa prostirkom za kokoši, koja mora pokrivati najmanje jednutrećinu podne površine. Prostirka mora biti čista, suha i ne smije štetitizdravlju kokoši, te od prhkog materijala koji omogućava kokošima zadovoljenjenjihovih etoloških potreba.

(2) Podovimoraju biti oblikovani tako da adekvatno podupru svaki naprijed okrenuti prstna obje noge.

(3) Kodsistema uzgoja pri kojem se kokoši nesilice mogu slobodno kretati međupojedinačnim etažama:

a) nesmije biti više od četiri etaže;

b) međupojedinim etažama mora biti najmanje 45 cm prostora;

c) pojilicei hranilice moraju biti raspoređene tako da su jednako dostupne svimkokošima;

d) etažemoraju biti uređene tako da feces ne pada na donje etaže.

(4) Kodsistema uzgoja pri kojem kokoši nesilice imaju uređen ispust:

a) morabiti osigurano više otvora za neposredan izlazak u slobodni prostor, visokihnajmanje 35 cm i širokih najmanje 40 cm te razmještenih po cijeloj dužiniobjekta. U svakom slučaju, na grupu od 1000 kokoši zajednički otvor moraiznositi 2 m.

b) otvoreniispusti moraju imati površinu adekvatnu gustoći naseljenosti i prirodi terena,moraju biti ograđeni i omogućiti zaklon od nepovoljnih vremenskih uvjeta igrabežljivaca, te imati odgovarajuće pojilice, ukoliko je to potrebno.

(5) Gustoćanaseljenosti ne smije biti veća od devet kokoši nesilica na m² korisnepovršine.

Član 57.
(Sistemi uzgoja u neobogaćenim baterijskim kafezima)

Sistemi uzgoja u neobogaćenimbaterijskim kafezima moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

a) zasvaku kokoš nesilicu na raspolaganju mora biti najmanje 550 cm² korisnepovršine, mjereno u horizontalnoj ravnini;

b) svakikafez mora imati hranilicu dužine najmanje 10 cm po pojedinoj kokoši;

c) svakikafez mora imati pojilicu u obliku korita dužine 10 cm po jednoj kokoši ilidvije kapljične pojilice ili dvije šoljice za napajanje;

d) kafezimoraju biti visoki najmanje 40 cm na najmanje 65% površine kafeza i ne niži od35 cm na bilo kojoj tački;

e) podovimoraju biti oblikovani tako da adekvatno podupiru svaki od naprijed okrenutihprstiju na svakoj nozi. Nagib poda ne smije biti veći od 14% ili 8°. Ako podovinisu napravljeni od pravougaone žičane mreže, nagib poda može biti veći;

f) kafezimoraju biti opremljeni adekvatnim materijalom za trošenje kandži.

Član 58.
(Sistem uzgoja u obogaćenim baterijskim kafezima)

Svi obogaćeni baterijski kafezimoraju ispunjavati sljedeće uvjete:

a) kokošinesilice moraju imati:

1) najmanje750 cm² površine kafeza po kokoši, od čega 600 cm² korisne površine. Visinakafeza, osim visine nad korisnom površinom, mora iznositi najmanje 20 cm nasvakoj tački, a ukupna površina ni kod jednog kafeza ne smije biti manja od2000 cm²;

2) gnijezdo;

3) prostirkukoja ispunjava uvjete iz člana 56. stav (1) tačke e) ovog Pravilnika te kojaomogućava kljucanje i čeprkanje;

4) odgovarajućegrede, dužine najmanje 15 cm po jednoj kokoši.

b) svakikafez mora imati hranilicu dužine najmanje 12 cm po jednoj kokoši;

c) svakikafez mora imati na raspolaganju sistem za napajanje, dovoljan broju kokoši.Ako se koriste kapljične pojilice ili šoljice za napajanje, najmanje dvijemoraju biti dostupne svakoj kokoši;

d) usvrhu lakšeg nadzora, naseljavanja ili vađenja kokoši, prolaz među pojedinimredovima kafeza mora biti širok najmanje 90 cm, a udaljenost od poda objekta doprvog reda kafeza mora iznositi najmanje 35 cm;

e) kafezimoraju biti opremljeni adekvatnim materijalom za trošenje kandži.

Član 59.
(Registracija farme)

(1) Farmeiz čl. 1., 56., 57. i 58. ovog Pravilnika moraju biti registrirane prinadležnim organima entiteta i Brčko Distrikta.

(2) Zahtjevza registraciju farme iz stava (1) ovog člana podnosi se nadležnom organuentiteta i Brčko Distrikta.

(3) Zahtjeviz stava (2) ovog člana sadrži:

a) PODATKEO FARMI:

1) nazivi adresu imanja, tj. adresu na kojoj se nalazi objekt, ako nije smješten naistoj adresi kao i imanje;

2) ime iadresu fizičkog lica odgovornog za životinje, ukoliko to lice nije njihovvlasnik;

3) registracijskebrojeve drugih objekata za koje je odgovorno lice iz tačke b) ovog stava;

b) PODATKEO VLASNIKU, AKO TO NIJE LICE KOJE JE ODGOVORNO ZA ŽIVOTINJE:

1) ime iadresu te sjedište vlasnika, u slučaju da to nije isto lice koje je odgovornoza životinje;

2) registarskebrojeve drugih objekata/imanja, koje posjeduje ili kojima upravlja;

c) DRUGEPODATKE O FARMI:

1) maksimalankapacitet objekta, izražen brojem životinja koje se mogu istovremeno uzgajatina farmi, u skladu s odobrenom projektnom dokumentacijom. Za već izgrađenefarme koje nemaju obavezu izrade tehnološke dokumentacije, maksimalan kapacitetu skladu s odredbama ovog Pravilnika koje uređuju pitanje dobrobitiživotinja;

2) nazivveterinarske organizacije i ime i prezime veterinara odgovornog/ih za primjenuposlova iz oblasti javnih ovlaštenja;

3) zauzgoje kokoši nesilica identifikacijski broj farme mora sadržavati i sljedećikod koji određuje vrstu uzgoja:

• broj 1 za slobodni uzgoj;
• broj 2 za štalski uzgoj;
• broj 3 za baterijski uzgoj;
• broj 0 za ekološki uzgoj.

(4) Zahtjevuiz stava (2) ovog člana prilaže se i izjava vlasnika da uzgoj ispunjava uvjeteiz ovog Pravilnika.

(5) Vlasnikmora o svim promjenama podataka iz stava (3) ovog člana u roku od sedam danaobavijestiti nadležnu veterinarsku organizaciju, koja vodi registar objekata iživotinja, i o tome obavještava nadležne organe entiteta i Brčko Distrikta kojiobavještavaju Ured, radi izmjene podataka u Registru.

V. PRIJELAZNEI ZAVRŠNE ODREDBE

Član 60.
(Prijelazne odredbe)

(1) Farmeiz čl. 56., 57. i 58. ovog Pravilnika moraju biti registrirane i mora im bitidodijeljen identifikacijski broj do 1. januara 2011. godine.

(2) Uzgoju kafezima iz člana 57. ovog Pravilnika dopušten je do 1. januara 2012. godine,a od 1. januara 2010. godine kafezi se ne smiju više proizvoditi niti prvi putstavljati u upotrebu.

Član 61.
(Stupanje na snagu)

(1) OvajPravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenomglasniku BiH".

(2) Izuzetood odredbe iz stava (1) ovog člana:

a) odredbečlana 31., člana 50. stav (3), i člana 56. st. od (1) do (4) ovog Pravilnikakoje se odnose na farme počinju se primjenjivati od 1. januara 2011.godine;

b) odredbečlana 39. st. od (2) do (6) i člana 51. st. (1), (2), (3) i (10) ovogPravilnika koje se odnose na novoizgrađene i obnovljene farme, te one koje senakon stupanja na snagu ovog Pravilnika prvi put koriste, počinju seprimjenjivati od 1. januara 2011. godine;

c) odredbečlana 39. st. od (2) do (6) i člana 51. st. (1), (2), (3) i (10) ovogPravilnika koje se odnose na farme koje su izgrađene prije stupanja na snaguovog Pravilnika, počinju se primjenjivati od 1. januara 2012. godine;

d) odredbečlana 56. stav (5) ovog Pravilnika koje se odnose na farme koje su izgrađeneprije stupanja na snagu ovog Pravilnika počinju se primjenjivati od 1. januara2012. godine;

e) odredbečlana 57. ovog Pravilnika počinju se primjenjivati od 1. januara 2011.godine;

f) odredbeo uzgoju u kafezima iz člana 58. ovog Pravilnika koje se odnose na uzgoj ukafezima počinju se primjenjivati od 1. januara 2011. godine.

Broj 04-5-02-2-867-1/10
10. maja 2010. godine
Sarajevo

Direktor
Doc. dr. Drago N. Nedić, s. r.