Kapital / BANKARSTVO

Jewell: Korištenje deviznih rezervi CBBiH narušilo bi valutni odbor

Iznos viška iznad obavezne rezerve koje banke drže u CBBH sa krajem marta/ožujka 2020. godine iznosio oko 2,45 milijardi KM.

07.04.2020. 12:35 / Izvor: Akta.ba

"U posljednje vrijeme je bilo poziva iz javnosti da Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBH) koristi višak iznad obavezne rezerve u borbi protiv krize izazvane COVID-19. Ovi pozivi su nepromišljeni", izjavio je Andrew Jewell, rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda u Bosni i Hercegovini.

Tačno je, navodi, da je iznos viška iznad obavezne rezerve koje banke drže u CBBH sa krajem marta/ožujka 2020. godine iznosio oko 2,45 milijardi KM, ali da ovaj novac ne pripada Centralnoj banci. To je novac komercijalnih banaka u BiH.

"Ove banke su odabrale da svoj novac drže u u CBBH, međutim slobodne su da ga koriste u druge svrhe, uključujući i u svrhu pozajmljivanja privredi. CBBH ne može diktirati kako će komercijalne banke koristiti svoj višak iznad obavezne rezerve", ističe on.

Također, u posljednje vrijeme je bilo i poziva da CBBH smanji stopu obavezne rezerve, koja trenutno iznosi 10%. Ovo je zakonska mogućnost u pogledu politika za koju se CBBH može odlućiti da upotrijebi u nekom momentu, kao što je to radila ranije, npr. u vrijeme globalne finansijske krize iz 2008-09.

"Smanjenje stope obavezne rezerve bi značilo da bi dionovca koji komercijalne banke trenutno trebaju držati u CBBH postao višak iznad rezervi i bio bi na raspolaganju bankama da se koriste za kreditiranje. Međutim, banke već imaju veliki iznos viška rezervi a povećanje istih ne bi ih nužno navelo da više kreditiraju", pojašnjava Jewell.

Podsjeća da bilo koji pokušaj da se sredstva CBBH, njene devizne rezerve, koriste u fiskalne svrhe bi narušio valutni odbor.

"Trenutno, CBBH može razmijeniti svaku KM u Euro, ukoliko postoji potražnja za tim, jer je svaka izdata KM u potpunosti pokrivena sredstvima u Eurima. To čini valutni odbor sigurnim. Ako bi došlo do urušavanja valutnog odbora, KM bi izgubila vrijednost u odnosu na Euro, dužnici sa dugovanjima u Eurima ili dugovanjima koja su vezana za Euro, bi se iznenada suočili sa većim teretom duga. Zemlja bi se, pored zdravstvene i ekonomske krize izazvane pandemijom, suočila i sa finansijskom krizom i krizom valute", zaključio je Jewell.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital