Kapital / IZVJEŠTAJI

Klikom sve češće do domaćeg veša i pidžama

09.08.2021. 10:08 / Izvor: Nezavisne novine

Iako donji veš, potkošulje i pidžame iz BiH i dalje najčešće izvozimo u Njemačku, Francusku i Italiju, a na svoje tržište uvozimo veš iz Turske, Kine, Srbije i Hrvatske, period pandemije uticao je na to da se građani BiH ipak sve češće odlučuju za kupovinu rublja domaćih proizvođača, a u posljednje vrijeme putem online narudžbi.

Da je tako za "Nezavisne" su potvrdili iz firmi iz te oblasti, gdje su naveli da ih je period pandemije u početku dočekao nespremne, ali da su upravo zbog toga uspjeli prodaju ostvariti više putem interneta, pokretanjem web shopova, što im je otvorilo put i do nekih novih kupaca.

Kako je kazao Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH, vidljivija je inače potreba bh. građana da kupuju domaće proizvode. 

"Građani se okreću domaćoj proizvodnji, nedovoljno brzo, ali se okreću. I dalje svi treba na tome da istrajavamo te da kupujemo domaće proizvode", rekao je Jašarspahić.

Dodao je da kada je u pitanju tekstil - u BiH već ima dovoljan broj visokoizgrađenih brendova, koji zadovoljavaju sve standarde kvaliteta.

"Ne moramo uvijek trčati za jeftinijom robom. Brendovi iz domaće industrije ne pokušavaju niti treba da pokušavaju da budu najjeftiniji, oni samo treba da zadrže kvalitet i da dobrom marketinškom akcijom svoje proizvode približe kupcu", kazao je Jašarspahić.

Istakao je da ova grana industrije zapošljava veliki broj građana, što dodatno pozitivno utiče na ekonomiju BiH.

Dodao je da je Privredna komora FBiH ove godine započela projekat podizanja svijesti za kupovinu domaćih proizvoda.

U kompaniji "Alma Ras" su za "Nezavisne" kazali da su u periodu pandemije primijetili da su nove kupovne navike uticale na porast online kupovine.

"Zbog potražnje, ali i posebne linije koju smo kreirali početkom pandemije, a koja je u tom momentu bila dostupna samo online, omogućili smo kupovinu za sve zemlje svijeta", naveli su u ovoj kompaniji.

Dodali su da je proizvodnja na samom početku pandemije bila ugrožena, ali da su se brzo preorijentisali na proizvodnju zaštitnih maski koje su podijelili, te da su nakon toga unaprijedili web shop.

Naveli su da osim toga što svoje radnje imaju u Crnoj Gori, Sloveniji te Sjevernoj Makedoniji, proizvode izvoze u Švajcarsku, Njemačku i Italiju.

Istakli su da je vidljivo da je period pandemije kovida-19 uticao na to da bh. građani ostanu vjerni domaćem brendu.

"Naši postojeći kupci ostali su lojalni domaćem brendu, ali je rastao i broj građana koji su se okrenuli bh. proizvodima", kazali su u ovoj kompaniji.

Naglasili su da je nestašica materijala na svjetskom tržištu prošle godine, što je uticalo i na njihove poslovne partnere, predstavljala najveći problem.

"Čekali smo duže na isporuku, a sve je rezultiralo i povećanjem cijena na svjetskom tržištu", naveli su iz ove firme.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), u prvih šest mjeseci prošle godine uvezeno je 199.136 kilograma donjeg rublja, potkošulja te pidžama, u vrijednosti od 3.487.569 KM, dok je godinu dana ranije, 2019, taj broj bio 240.802 kilograma, za cijenu od 4.117.548 KM.

"U periodu prvih šest mjeseci 2019. godine izvezen je 3.781 kilogram ovih proizvoda u vrijednosti od 128.221 KM, dok je prošle, 2020. godine, iz BiH za šest mjeseci izvezeno 535.623 kilograma u vrijednosti od 22.590.160 KM", kazali su u UIO BiH za "Nezavisne novine".

Ove godine je za razliku od prethodne ponovo veći uvoz nego izvoz, te je tako za šest mjeseci izvezeno tek 3.418 kilograma ovih proizvoda, a uvezeno je 293.427 kilograma.

"Cijena izvezene robe je 125.814 KM, dok je uvezen veš u vrijednosti od 6.418.416 KM", podaci su Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Tokom prvih šest mjeseci 2019. godine najviše rublja izvezeno je u Italiju, Crnu Goru, Njemačku, Sloveniju te Hrvatsku, dok je u istom periodu veš uvezen najviše iz Turske, Srbije, Kine i Hrvatske.

"Od 1. januara do 30. juna 2020. godine veš, potkošulje, spavaćice i pidžame su najčešće izvoženi u Francusku, Njemačku, Austriju, Hrvatsku i Italiju, dok je ista roba najviše uvožena iz istih zemalja kao i godinu prije", navodi se u podacima UIO BiH.

 

 

 

 

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital