Korona gurnula globalnu ekonomiju u najdublju recesiju od velike depresije

01.09.2020. 10:20 / Izvor: Tanjug
Korona gurnula globalnu ekonomiju u najdublju recesiju od velike depresije

Bez globalizacije, odnosno globalnog povezivanja, neće moći da se napreduje, pri čemu moraju realno da se sagledaju korist i rizici od tog procesa.

Svjedoci smo da se u svijetu danas dešava ono što je bilo nezamislivo, pandemija korona virusa zaustavila je globalnu ekonomiju gurnuvši je u najdublju recesiju od Velike depresije, izjavila je direktorka Međunarodnog monetarng fonda (MMF) Kristalina Georgijeva.

"Prema procjenama MMF-a, privredni pad razvijenih evropskih zemalja iznosiće 10 posto, a evropskih zemalja u usponu i minus 6,0 procenata", rekla je Georgijeva, u virtuelnom uključenju na 15. Bledskom strateškom forumu (BSF) “Evropa poslije Brexita i Covida 19”.

Prema njenim riječima, ove procjene se odnose na kretanje bruto domaćeg proizvoda evropskih ekonomija do kraja ove godine.

Georgijeva je navela da će tekuća kriza uticati na to da 70 zemalja svijeta budu još siromašnije, ali da bez obzira na to, postoje razlozi da zadržimo optimizam, jer smo “na ovu krizu bez presedana odgovorili mjerama bez presedana”.

"Ono što ste radili vi i lideri zemalja širom svijeta je fenomenalno. Zajedno smo poduprli ekonomije ulivajući likvidnost u privredne tokove preko centralnih banaka i putem mjera ministarstava finansija", rekla je šefica MMF-a.

Prema njenim riječima, u dosadašnjem toku godine, do danas, vlade svijeta su u borbi protiv negativnih ekonomskih efekata protiv pandemije ubrizgale oko 11 hiljada milijardi dolara kroz fiskalne pakete pomoći privredi i građanima.

MMF je, kaže, za samo tri mjeseca pružio spasilačke pakete finansijske pomoći za više od 75 zemalja, što se nikada do sada nije dogodilo u tolikom obimu i tako kratkom roku u istoriji ove međunarodne finansijske organizacije.

Dodala je da Fond raspolaže kreditnim kapacitetom od 1.000 milijardi dolara pri čemu je proširila sredstva za 70 milijardi, pri čemu više od trećine samo u posljednjih par meseci, naglasivši da MMF raspolaže i dalje “municijom” za pomoć zemljama u borbi protiv kovida.

"Želim da ljudi budu ponosni na ovakav fascinantan odgovor na krizu jer bi bez njega došlo do masivnog talasa bankrotstava i masovne nezaposlenosti". rekla je Georgijeva.

Ističe da je za pakete pomoći u okviru drugog kruga ekonomskih podsticaja u borbi protiv negativnih efekata korone, treba da budu usmjereni na investicije u digitalizaciju, finansijsku i ekonomsku otpornost, obrazovanje, obuku kadrova, u neophodne kapacitete za borbu protiv klimatskih promena, i što je najvažnije u socijalnu jednakost.

Osvrnuvši se na komentar mađarskog premijera Viktora Orbana da su potrebna značajna ulaganja u istraživanje, između ostalog, u vojnoj industriji radi obezbjeđenja nacionalne bezbednosti, Georgijeva je rekla, da je to tačno ali da smatra takođe da je od krucijalne važnosti obezbeđenje socijalne jednakosti.

"Jer, ono što nas čeka na drugom kraju krize su veći dugovi, veći budžetski deficiti i, svakako, povećanje siromaštva i potencijalno veća nejednakost, što u prevodu znači nove socijalne nemire", upozorila je šefica MMF-a.

Ona je rekla da je prirodno da svaka zemlja kada je pogodi ovako dramatična kriza ima tendenciju da zaštiti prvo sebe, svoje granice, “zidove vlastite kuće”, ali da je EU pokazala da je prevazišla takav stav donoseći paket pomoći od 750 milijardi dolara.

"Ljudi izvan EU su ushićeni zbog onoga što ste vi uradili, jer to govori da solidarnost i dalje živi…Trenutno smo svedoci da trgovina oživljava, što nam je izuzetno važno, jer je trgovina motor rasta i zapošljavanja", rekla je Georgijeva.

Ona je na kraju zaključila da bez globalizacije, odnosno globalnog povezivanja, neće moći da se napreduje, pri čemu moraju realno da se sagledaju korist i rizici od tog procesa.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital