(Lider BiH) Financijska konsolidacija: Građani će vraćati 600 mil. KM dugova državnih poduzeća

24.02.2010. 10:23 / Izvor: Lider poslovni tjednik
(Lider BiH) Financijska konsolidacija: Građani će vraćati 600 mil. KM dugova državnih poduzeća

Dugo najavljivani Zakon o financijskoj konsolidaciji poduzeća s većinskim udjelom državnog kapitala konačno je ugledao svjetlost dana. Vlada FBiH nakon višemjesečnih je razmatranja uputila nacrt tog zakona u parlamentarnu raspravu, ali rasprave o njemu počele su i prije nego što je stigao do parlamentarnih klupa. Lider BiH došao je u posjed tabelarnog prikaza dugova kompanija na koje bi se taj zakon trebao odnositi, a koji Vlada nije poslala zastupnicima! Prema tim podacima ukupni dugovi tvrtki s većinskim državnim kapitalom koje Vlada FBiH namjerava sanirati novim zakonom iznose najmanje 600 milijuna maraka.

Neslavni rekorderi

Kao što se i pretpostavljalo, najviše se duguje Zavodu mirovinskog osiguranja te zdravstvenim fondovima. No, također znatno dugovanje odnosi se na neplaćene poreze, kredite te plaćanje usluga i roba dobavljačima. Unatoč tome što su u tabelama navedeni i iznosi kreditnih zaduženja, zakon ne predviđa da se njegovom primjenom vraćaju i ti dugovi!
Zanimljivo je da su u tabelama pobrojani i dugovi izuzetno profitabilnih kompanija, kao što su BH Telekom ili HT Mostar! Tako ova dva telekoma imaju oko tri milijuna obveza prema mirovinskom zavodu i oko dva milijuna KM duga za neplaćeno zdravstveno osiguranje svojih radnika. Telekomi, međutim, najviše duguju dobavljačima, čak 51 milijun maraka. S obzirom na to da zakon predviđa da ministarstva mjerodavna za upravljanje državnim kapitalom pokreću postupak sanacije, zasad nije izvjesno hoće li se čak i dugovanja telekoma vraćati primjenom tog zakona.

Najveće dugove od svih državnih kompanija uvjerljivo imaju Željeznice FBiH, koje samo za mirovinsko i zdravstveno osiguranje svojih radnika duguju 65 milijuna KM. Obveze prema dobavljačima iznose 35,6 milijuna, dok dugovi za neplaćene poreze iznose 10,8 milijuna maraka. Obveze na osnovi kredita iznose 65 milijuna maraka. Kad se sve zbroji, Željeznice FBiH duguju najmanje 175 milijuna maraka. Osim toga, obveze za plaće i doprinose željezničara od rujna do kraja prošle godine, koje nisu isplaćene, iznose dodatnih 25 milijuna maraka! Na taj način Željeznice FBiH već sada imaju oko 200 milijuna maraka duga. Zanimljivo je da u FBiH već postoji sličan zakon koji se upravo odnosi isključivo na Željeznice FBiH i kojim je predviđeno da se iz proračuna FBiH od 2008. do 2012. godine, za različite dugove, uplati oko 160 milijuna maraka. Međutim, vidljivo je da ovaj zakon ni izbliza nije dao očekivane rezultate, jer se gomilanje dugova nastavilo, ali to očito nije pokolebalo Vladu da to ponovno pokuša riješiti na sličan način.

Minus namjenske industrije

Unatoč prijašnjim tvrdnjama da dugovi Agrokomerca iz Velike Kladuše iznose nekoliko stotina milijuna KM, prema podacima Vlade oni su znatno manji. Prema njima, Agrokomerc duguje 87 milijuna KM, od čega na MIO otpadaju 33 miljuna, zdravstvo 15 milijuna, oko 13 milijuna KM su neplaćeni porezi, a ostatak se odnosi na dugove dobavljačima i kredite.
Ukupna dugovanja kompanija u kojima državnim kapitalom upravlja Ministarstvo energetike, industrije i rudarstva FBiH iznose 186 milijuna KM. Devet tvrtki namjenske industrije ukupno duguje oko 69 milijuna maraka. Najveći dužnici su Igman Konjic s 22 milijuna, koliko duguje i Vitezit Vitez. Pretis Vogošća duguje 13 milijuna, a BNT i Binas Bugojno svaki oko pet milijuna maraka. Sarajevski Zrak ima dugovanja od oko šest milijuna KM, dok najmanje dugove ima tvrtka Unis Ginex iz Goražda s nekih 1,5 milijuna maraka. Znatna dugovanja od oko 32 milijuna KM ima Hidrogradnja Sarajevo, dok Željezara Zenica duguje oko 51 milijun maraka.

Zakonom je predviđeno da se dugovi vraćaju na više načina, ali nigdje se izričito ne navodi mogućnost da se plaćaju iz proračuna. Zakon, međutim, ovu jedinu realnu mogućnost njihova povrata ipak ne zabranjuje, jer se navodi da je moguće sanaciju vršiti i ‘iz drugih izvora’, osim onih pobrojanih u zakonu. Precizira se da će u tom slučaju za uplaćeni iznos udio Vlade FBiH u kapitalu tvrtki biti uvećan, osim ako se konsolidacija bude obavljala uz razmjerno sudjelovanje ostalih vlasnika kapitala. Zakonom se predviđa da će se sanacija raditi sredstvima ostvarenim prodajom dijelova privrednog društva, odnosno prodajom sredstava koji nisu uvjet obavljanja njihove pretežne djelatnosti. Novac bi se trebao osigurati iz sredstava ostvarenih prodajom imovine koja se koristila za osnovnu proizvodnu djelatnost društva, ali nije bila u funkciji najmanje 12 mjeseci ili je njeno korištenje, zbog tehničko-tehnološke zastarjelosti, bilo nerentabilno za proizvodnu djelatnost privrednoga društva.

Srednji vijek

Zanimljivo je kako zakon predviđa i da se 30 posto sredstava ostvarenih prodajom državnog kapitala svih privrednih društava obuhvaćenih planom privatizacije u FBiH treba usmjeriti za vraćanje dugova ovih kompanija.Predviđa se i mogućnost kreditnog zaduživanja privrednog društva te izdavanje obveznica na teret FBiH, ali i otpisa dugovanja što uključuje i otpis kamata. Iako to u Vladi ne žele priznati, taj je zakon zapravo iznuđeni potez utemeljen na parlamentarnim zaključcima o pomoći sektoru metalske industrije, koji su usvojeni pod žestokim pritiskom Sindikata metalaca BiH još sredinom prošle godine.

Čelnik tog sindikata Ismet Bajramović kaže za Lider BiH kako sindikalisti niizbliza nisu zadovoljni prijedlogom Vlade FBiH. Bajramović čak kaže da ga taj zakon podsjeća na `srednjovjekovnu naturalnu razmjenu dobara`. Metalci, naime, Vladi FBiH zamjeraju činjenicu da zakonom nije predvidjela novac za njegovu realizaciju.- Umjesto toga imamo mogućnost nekih kompenzacija. Spominje se prodaja imovine tvrtki koje imaju dugove da bi se oni vratili, a kompanije o kojima je riječ često nemaju više nikakve imovine jer je `raskrčmljena`. Taj se model mogao primijeniti prije deset godina, ali sada je kasno - smatra Bajramović. Osim nedostatka realnih izvora prihoda za njegovo financiranje, Bajramović posebno zamjera Vladi što u zakonu nije precizirala kako namjerava provesti pojedine njegove odredbe, naročito one koje se tiču otpisa dugova i kamata. On se pita tko će jamčiti da će neko komunalno poduzeće, a ona su mahom na razini kantona, pristati da otpiše dugovanja tvrtkama koja su u ingerenciji FBiH?

Ismet Bajramović ističe i da taj zakon ne može biti model za realizaciju parlamentarnih zaključaka i zbog toga što on ne predviđa nikakav model povećanja likvidnosti ovih poduzeća, s obzirom na to da se nigdje ne spominje bilo kakva mogućnost dodjele povoljnih kredita Razvojne banke FBiH, koja se prema tim državnim kompanijama ponaša čak i strože od privatne komercijalne banke. Metalci nisu jedini koji su nezadovoljni ovim nacrtom zakona. Takva sanacija državnih kompanija, naročito zbog mogućnosti otpisivanja pojedinih obveza, već je izazvala burne reakcije među privatnim poduzetnicima koji nemaju mogućnost oprosta bilo kakvih dugova od strane države, pa se već govori o državnoj diskriminaciji na temelju vlasništva kapitala. To ipak ne bi bio prvi takav model koji bi se unatoč tome počeo primjenjivati, s obzirom na to da osim Zakona o sanaciji Željeznica FBiH postoji i Zakon o konsolidaciji rudnika ugljena težak oko 325 milijuna maraka. Bude li se i taj zakon usvojio, aktualna Vlada FBiH, na leđa privrede ali i radnika+ natovarila bi vraćanje oko milijardu maraka dugovanja koja su stvorili nesposobni menadžmenti čiju odgovornost nitko ne traži, niti se u bilo kojem od tih zakona ona na bilo koji način spominje.

piše: Admir Mujanović

poziv na pretplatu na : http://www.liderpress.hr/bih

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital