Milenijalci i generacija Z period pandemije smatraju prilikom za novi početak

Novo Deloitteovo Globalno ispitivanje mišljenja milenijalaca u 2020. otkriva da su milenijalci i generacija Z odlučni u namjeri da izgrade bolju budućnost uprkos neviđenim zdravstvenim i privrednim promjenama izazvanima pandemijom virusa COVID-19. Deveto izdanje ovog ispitivanja otkrilo je kako se obje generacije odupiru neprilikama i odlučne su pokrenuti pozitivne promjene u svojim zajednicama i diljem svijeta.

Ovogodišnje se ispitivanje sastoji od dva dijela: „prvog” ispitivanja 18 426 milenijalaca i pripadnika generacije Z u 43 države provedenog u periodu od novembra 2019. do početka januara 2020. te „drugog” ispitivanja 9102 pojedinaca u 13 država u periodu od aprila do maja 2020. u jeku svjetske pandemije. Brojna su pitanja iz prvog ispitivanja ponovljena kako bi se izmjerio uticaj pandemije na mišljenje ispitanika. 

Izvještaj pokazuje da su posljedice pandemije snažno uticale na karijere mladih. U vrijeme provedbe ispitivanja, skoro 30 % ispitanika koji pripadaju generaciji Z i približno četvrtina mlađih milenijalaca (25 – 30 godina) izjavilo je kako su izgubili svoje radno mjesto ili su poslani na privremeni, neplaćeni odmor. Samo su trećina milenijalaca i 38 % ispitanika iz generacije Z koji su učestvovali u drugom ispitivanju izjavili kako su njihov radni status i dohodak nepromijenjeni. 

Zaključak utemeljen na ovogodišnjem ispitivanju složen je, ali ulijeva nadu: čak i usred krize, milenijalci i pripadnici generacije Z predani su poboljšanju društva i teže svijetu u kojem preduzeća i vlade dijele njihove želje. 

Strest i mentalno zdravlje i dalje su ključni problemi

Prije pandemije, 52 % pripadnika generacije Z i 50 % milenijalaca u 13 država u kojima je ispitivanje provedeno dva puta izjavili su kako su pod stresom sve vrijeme ili većinu vremena. Ispitanici su naveli kako su glavni izvori njihova stresa zabrinutost za dobrobit svoje porodice, dugoročne finansije i poslovni izgledi. Zanimljiv je podatak da je nivo stresa ispitanika iz obje generacije pala u drugom ispitivanju, čemu je vjerovatno doprinijelo usporavanje života u izolaciji. Tomu u prilog ide i nedavno ispitivanje Deloittea u Velikoj Britaniji u kojem je učestvovalo preko 2000 radnika i koje je otkrilo kako više od 48 % zaposlenih i samostalno zaposlenih ljudi u Londonu smatra kako je izolacija imala pozitivan ili vrlo pozitivan učinak na njihovu dobrobit. 

Uprkos neznatnom padu u drugom ispitivanju, stres i mentalno zdravlje i dalje su ključni problemi mlađih generacija u radnom okruženju. Otprilike jedna trećina milenijalaca i pripadnika generacije Z uzela je slobodne dane zbog stresa, no skoro polovica njih je svojim poslodavcima navela drugi razlog odsutnosti. Dobra je vijest da fleksibilna organizacija rada, koja je sada vrlo zastupljena zbog pandemije, može biti jedno od mogućih rješenja. Čak se 69 % posto milenijalaca i 64 % pripadnika generacije Z složilo kako bi mogućnost rada od kuće u budućnosti smanjilo stres. 

Finansijska nesigurnost posebno je stresna za milenijalce, od kojih je većina započela karijere početkom Velike recesije te se sada mora suočiti s još jednim privrednim padom. Tokom prvog ispitivanja, više je milenijalaca (50 %) smatralo kako će se njihova finansijska situacija pogoršati ili ostati ista u sljedećoj godini nego što ih je smatralo kako će se njihova situacija poboljšati (42 %). Analiza rezultata ispitivanja iz samo 13 država koje su učestvovale u drugom ispitivanju otkrila je kako 61 % milenijalaca obilježava istovjetan nedostatak optimizma tokom pandemije, što je skok od 7 % u odnosu na prvo ispitivanje. Ipak, utvrdili smo određeni kratkoročni optimizam jer je više od polovine milenijalaca u drugom ispitivanju i skoro polovina pripadnika generacije Z izjavilo kako su uštedjeli otprilike svoje tri plate, što će im pomoći u suočavanju s finansijskim posljedicama pandemije.

Želja za poboljšanjem svijeta – i očekivanje da drugi slijede taj model

Mlađe generacije pitanje društvene svrhe smatraju svojim pozivom. U drugom su ispitivanju učesnici naveli kako poduzimaju „društveno odgovorne” radnje za dobrobit planeta i društva. Kriza prouzročena pandemijom virusa COVID-19 možda je osnažila njihova nastojanja jer su skoro tri četvrtine ispitanika izjavile kako zbog pandemije imaju više suosjećanja za potrebe drugih ljudi te kako će poduzeti mjere za ostvarenje pozitivnog učinka na svoje zajednice. 

Usredotočenost milenijalaca i generacije Z na činjenje dobra ogleda se i u njihovim kupovnim navikama. Skoro 60 % ispitanika izjavilo je kako namjerava kupovati proizvode i usluge od velikih preduzeća koja su se pobrinula za svoje zaposlenike i pozitivno uticala na društvo tokom pandemije. Skoro tri četvrtine ispitanika poduzimat će dodatne napore kako bi proizvode i usluge kupovali od malih, lokalnih preduzeća. 

Klimatske su se promjene opet ispostavile kao ključno pitanje za milenijalce i generaciju Z, prije i poslije krize prouzročene pandemijom virusa COVID-19. Prije pandemije, polovina je ispitanika izjavila kako je prekasno za popravak štete prouzročene klimatskim promjenama, a samo je 40 % ispitanika izrazilo optimizam u pogledu uspješnosti budućih napora za zaštitu okoliša. Međutim, četiri mjeseca kasnije, u ispitivanju koje je obuhvatilo 13 država, postotak milenijalaca koji smatra kako smo dosegli tačku bez povratka pao je za 8 bodova, što možda upućuje na to da je način na koji su smanjene aktivnosti tokom pandemije uticale na okoliš pružio nadu da još uvijek imamo vremena za djelovanje. 

Velika većina (80 %) ispitanika smatra i kako bi vlade i preduzeća trebali poduzeti veće napore za zaštitu okoliša, no brine ih kako će zbog privrednog učinka pandemije zaštita okoliša pasti na drugo mjesto.

Viđenje preduzeća uglavnom sve lošije unatoč povećanom zadržavanju zaposlenika

Općenito, viđenje preduzeća diljem svijeta sve je lošije. U prvom je ispitivanju 51 % milenijalaca izjavilo kako su preduzeća na strani dobra, što je pad u odnosu na 76 % prije tri godine i 55 % u 2019. Tokom drugog ispitivanja ti su brojevi nastavili padati i dosegli vrijednosti od 41 % kad je riječ o milenijalcima i 43 % kad je riječ o generaciji Z (52 % pripadnika generacije Z izrazilo je svoju naklonjenost preduzećima u prvom ispitivanju). 

Međutim, možda zbog činjenice da su poslodavci konačno počeli udovoljavati potrebama svojih zaposlenika ili zbog toga što su milenijalci osjetili potrebu za stabilnosti čak i prije pandemije, prvi put od trenutka kada smo to pitanje postavili prije četiri godine, više je milenijalaca u prvom ispitivanju izjavilo kako se kod svojeg poslodavca želi zadržati pet ili više godina, a ne otići nakon dvije. Postotak ispitanika koji namjeravaju otići u sljedećim dvjema godinama ili prije pao je sa 49 % na 31 %, dok je postotak ispitanika koji bi se na radnom mjestu zadržali dugoročno skočio sa 28 % na 35 %. Generacija Z sklonija je promjenama radnog mjesta, no samo je polovica ispitanika izjavila kako bi posao promijenila u roku od dvije godine, što je pad u odnosu na prošlogodišnjih 61 %.

Ispitanici su uveliko svjesni načina na koji su se poslodavci nosili s krizom prouzročenom pandemijom virusa COVID-19: dvije su trećine izjavile kako su zadovoljne brzinom i načinom na koji su poslodavci reagovali. Oko 60 % ispitanika smatra kako upravo zbog takvih reakcija poslodavaca žele dugoročno ostati njihovim zaposlenicima. 

"Rezultati pokazuju kako privredna društva moraju činiti više kako bi pokazala da pozitivno utiču na zaposlenike i društvo. Zadržavanje zaposlenika je u porastu jer preduzeća udovoljavaju potrebama zaposlenika, od raznolikosti i uključivosti do održivosti i prekvalifikacije", dodaje Goran Gledić, Deloitteov lider ljudskih potencijala. "Jasna je poruka prduzećima: mladi ljudi vjeruju u društva sa svrhovitom strategijom. Takva će društva predvoditi budućnost nakon pandemije.

Za više informacija, molimo vas posjetite web stranice.