Kapital / BANKARSTVO

Misija MMF-a završila posjetu BiH bez dogovora o novom aranžmanu

21.12.2020. 11:18 / Izvor: Akta.ba

Tim stručnjaka MMF-a pod vodstvom  Martina Petria obavio je virtuelnu posjetu Bosni i Hercegovini od 19. oktobra do 18. decembra 2020. godine. Tim je zaključio razgovore u sklopu konsultacija prema članu IV Statuta MMF-a za 2020. godinu. Dogovor sa vlastima u BiH o novom trogodišnjem proširenom aranžmanu (Extended Fund Facility – EFF) još nije postignut zbog nedostatka konsenzusa u vezi reformi koje bi trebale biti dio programa, saopćili su iz Misije MMF-a u BiH.

Po okončanju misije, Petri je dao sljedeću izjavu:, "Ekonomija BiH trpi značajne posljedice zbog pandemije COVID-19. Nakon povećanja obima aktivnosti ljetos, kada je izgledalo da je širenje virusa pod kontrolom, novi val infekcija u BiH i širom Evrope doveo je do nove neizvjesnosti i prisilio vlasti da ponovo uvedu mjere da bi zaustavile širenje zaraze. Po našim procjenama, ekonomija će se smanjiti za 5½ posto ove godine, što predstavlja odraz utjecaja pandemije na turizam, ugostiteljstvo, transport i proizvodnju, između ostalog. Za 2021. godinu predviđamo oporavak ekonomskih aktivnosti za 4 posto ukoliko vlasti budu u stanju održati makroekonomsku stabilnost i ograničiti zdravstvene rizike, i uz pretpostavku da će vakcina biti široko dostupna u drugoj polovini godine.Vlasti su reagirale brzo i efikasno da bi zaustavile širenje zaraze i uvele su mjere podrške zdravstvenom sistemu".

U prethodnim godinama se akumulirao određeni fiskalni prostor, što je pomoglo u ovim naporima i omogućilo vlastima da daju podršku građanima i firmama tokom krize. U finansijskom sektoru, moratorij na otplatu kredita je pružio olakšanje dužnicima. Aranžman valutnog odbora i dalje pruža podršku stabilnosti finansijskog sistema. MMF je dao podršku ovim politikama u vidu Instrumenta za brzo finansiranje (Rapid Financing Instrument – RFI) u iznosu od 333 miliona eura, koji su doznačeni u aprilu/travnju 2020. godine.

Misija MMF-a je razgovarala sa vlastima o mogućnostima pružanja dodatne podrške putem novog programa, koji bi BiH pomogao da se bolje izbori sa krizom izazvanom COVID-19. U tom kontekstu, MMF bi mogao obezbijediti finansiranje za dodatnu potrošnju za podršku zdravstvenom sistemu, firmama i domaćinstvima, i za podršku najugroženijima.

Programom je predviđena dodatna potrošnja na zdravstvenu zaštitu, subvencioniranje plata i pomoć nezaposlenima, kao i podrška fondovima za kreditne garancije da bi se proširilo kreditiranje banaka prema firmama koje imaju problema sa nedostatkom sredstava. 

Misija MMF-a podržava planove vlasti u vezi budžeta za narednu godinu, koji će pomoći oporavku ekonomije. Diskusije su se također vodile o reformama koje će postaviti temelje za brži i inkluzivniji rast, a misija je postigla razumijevanje u važnim oblastima strukturalnih reformi, uključujući reforme u sektoru javnih preduzeća, upravljanja javnim finansijama, nadzora potrošnje za potrebe suzbijanje pandemije te javnih nabavki.

“U dvije oblasti, razgovori još uvijek nisu finalizirani. Prvo, za potrebe unapređenja jedinstvenog ekonomskog prostora, potrebne su reforme u pogledu digitalizacije, stvaranja jedinstvenog energetskog tržišta i promoviranja kreditne ekspanzije uključujući i putem bolje naplate potraživanja. Drugo, da bi se ojačao okvir za finansijsku stabilnost, potrebno je uspostavljanje fonda za restrukturiranje banaka i jačanje saradnje između entitetskog i državnog nivoa u pogledu predviđanja i upravljanja potencijalnim finansijskim krizama.“

Ove reforme bi donijele značajne ekonomske koristi stanovništvu BiH i istovremeno ojačale otpornost ekonomije na potencijalne krize. 

Diskusije bi se trebale nastaviti u bliskoj budućnosti da bi se postigao dogovor o programu podrške bosanskohercegovačkoj ekonomiji, saopćili su iz Misije MMF-a u BiH.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike

Kapital