MMF: Najveći problemi zapadnog Balkana nedostatak kapitala i mala zaposlenost

16.06.2019. 09:25 / Izvor: N1
MMF: Najveći problemi zapadnog Balkana nedostatak kapitala i mala zaposlenost

Viši regionalni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda za centralnu i istočnu Evropu Nadim Ilahi.

Najveći problemi zemalja regiona Zapadnog Balkana su nedostatak kapitala i niska zaposlenost, rekao je viši regionalni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda za centralnu i istočnu Evropu Nadim Ilahi.

 On je, govoreći o stabilnosti finansija i ekonomskom rastu na Samitu ministara finansija, guvernera i direktora poreskih uprava u Bečićima, rekao da je potrebno prije svega unaprediti i poslovno okruženje jer su Mađarska, Poljska i Slovačka postigle uspeh zahvaljujući tome.

"Veliko ograničenje regiona Zapadnog Balkana je slaba infrastruktura što odbija investitore da ulažu jer su loši putevi i ima mnogo graničnih prelaza", rekao je Ilahi.

Dodao je da je "ključno pitanje regiona što prolazi kroz demografske promjene i što se smanjuje radno aktivno stanovništvo zbog manjeg priraštaja i iseljavanja mladog i obrazovanog stanovništva, a što negativno utiče da privredni rast".

Član Predsjedništva Saveza ekonomista Srbije i bivši ministar finansija Srbije Dušan Vujović istakao je da "region zapadnog Balkana raste brže nego zemlje evrozone ali da taj rast nije zasnovan na faktorima koji su održivi na duži rok".

On je rekao da su ostvarene "neke rezerve, ali ih ne treba olako trošiti već ih treba povećavati za loša vremena".

Član Fiskalnog savjeta Srbije Vladimir Vučković kazao je da je Srbija prošla put od najgoreg stanja do toga da po nečemu postane dobar primjer.

"Srbija je uspela da obezbedi makroekonomsku stabilnost i imala sreće da na medjunarodnom tržištu ima obilje kapitala po niskim kamatama, a da su investitori prihvatili rizike što je dalo pozitivne rezultate", rekao je Vučković.

Istakao je da je makroekonomska stabilnost važan preduslov ali ne i dovoljan za privredni rast.

On je rekao da je Srbiji potreban privredni rast veći od tri odsto i da su potrebne investicije koje to obezbeđuju.

"Ne treba sipati novac na ulepšavanje gradova, kada se ne ulaže dovoljno u komunalnu infrastrukturu, zaštitu životne sredine već treba ulagati u ono što omogućava privredni rast", rekao je Vučković.

Istakao je da je investitorima važnije kakav je trend rasta spoljnjeg duga nego koliko je visok.

"Bolje je kada je spoljni dug visok, ali sa tendencijom pada, nego ako je manji, ali sa tendencijom rasta", rekao je Vučković.

Razlozi zbog kojih mladi ljudi emigriraju iz zemalja, zajedničkom imenom zovu se, kako je rekao, loše upravljanje državom a u to spada nivo korupcije, vladavine prava i drugi uslovi.

Direktor korporativnih poslova i komunikacija kompanije Japan tobako internešenel (JTI) za zapadni Balkan Goran Pekez kazao je da su pojačana saradnja državnih organa u regionu Zapadnog Balkana, pojačana kontrola i akcizna politika uskladjena sa kupovinom moći stanovništva preduslovi za predvidive državne prihode, kao i za smanjenje nelegalne trgovine duvanom.

"Duvanska industrija je jedan od najvećih poreskih obveznika u regionu, samo je JTI platio porez u regionu više od 606 miliona evra", rekao je Pekez.

U zemljama zapadnog Balkana duvanska Industrija, prema njegovim riječima, čini 11 odsto ukupnih budžetskih prihoda.

Svi regionalni kandidati za članstvo u EU imaju kako je rekao izgrađenu praksu akciznih kalendara i veoma je važno pridržavati se toga.

"Tako se vodi računa o kupovnoj moći stanovništva i sprečava rast ilegalne trgovine", rekao je Pekez.

Kazao je da je Bosna i Hercegovina podigla akcizu sa 28 evra na 1.000 cigareta u 2010. godini na 90 evra na 1.000 cigareta u 2018. godini što je povećalo ilegalnu trgovinu sa šest na više od 50 odsto.

"Takav porast akciza i cijena duvanskih proizvoda bio je prevelik teret za potrošače pa su se okrenuli ilegalno tržištu", rekao je Pekez i apelovao na još veću saradnju vlada regiona na suzbijanju sive ekonomije na tržištu duvanskih proizvoda.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital