Kapital / IZVJEŠTAJI

MMF očekuje nešto niži globalni rast nego u julu

06.10.2021. 09:10 / Izvor: Al-Jazeera Balkans

Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje da će globalni rast u 2021. godini biti nešto niži od 6,0 posto, koliko je progozirano u julu, izjavila je direktorica MMF-a Kristalina Georgieva, navodeći kao razlog rizk dugova, inflaciju i raskorak privrednih kretanja zemalja nakon pandemije COVID-19.

Rekla je da se globalna ekonomija oporavlja, ali da pandemija nastavlja ograničavati oporavak, pri čemu glavnu prepreku predstavlja “veliki jaz s vakcinama”, jer je pristup mnogih zemalja vakcinama protiv COVID-19 izuzetno nizak, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.

U virtuelnom obraćanju na događaju Bocconi univerziteta u Italiji, direktorica MMF-a je navela da se u ažuriranom izvještaju o svjetskim ekonomskim izgledima, koji tek treba biti objavljen, predviđa povratak razvijenih ekonomija na nivo prije pandemije do 2022. godine, ali da će većini ekonomija u usponu i zemljama u razvoju trebati “još mnogo godina” za oporavak.

"Imamo globalni oporavak koji je i dalje sputan pandemijom i njenim utjecajem. Ne možemo ići naprijed kako treba to je kao hodanje s kamenjem u cipelama", rekla je ona.

Zaoštravanje monetarne politike

Sjedinjene Američke Države i Kina ostaju vitalni motori rasta, a Italija i Evropa pokazuju jačanje zamajca, ali se privredni rast pogoršava u drugim regionima, navela je Georgieva.

Očekuje se da će inflatorni pritisci, ključni faktor rizika, popustiti u većini zemalja 2022. godine, ali će nastaviti utjecati na neke ekonomije u usponu i razvoju, dodala je ona, upozoravajući da bi uporan rast inflatornih očekivanja mogao izazvati ubrzano podizanje kamatnih stopa i pooštravanje uvjeta finansiranja.

"Mada centralne banke za sada mogu generalno izbjeći zaoštravanje monetarne politike, trebale bi biti spremne za brzo djelovanje ukoliko oporavak bude jači od očekivanog ili ako se materijaliziraju štete od rastuće inflacije", naglasila je Georgieva.

Prema njenim riječima, važno je da se prate finansijski rizici, uključujući i procjenu aktiva.

"Globalni nivo duga, koji sada iznosi oko 100 posto svjetskog bruto domaćeg proizvoda (BDP), znači da mnoge zemlje u razvoju imaju vrlo ograničenu mogućnost emitiranja novog duga pod povoljnim uslovima", rekla je Georgieva.

Veliki jaz u stopama vakcinacije

Pozvala je bogatije nacije da povećaju isporuku vakcina zemljama u razvoju, da uklone trgovinske restrikcije i zatvore gap od 20 milijardi dolara bespovratnih sredstava koja su potrebna za testiranje, praćenje i razvoj terapija protiv COVID-19.

"Ako se veliki jaz u stopama vakcinacije između razvijenih ekonomija i siromašnijih zemalja ne otkloni, to bi moglo zaustaviti globalni oporavak i rezultirati ukupnim globalnim gubitkom BDP-a od 5.300 milijardi dolara u narednih pet godina", rekla je Georgieva.

Također je poručila da je potrebno da zemlje ubrzaju napore za rješavanje klimatskih promjena, da osiguraju tehnološki preobražaj i ojačaju inkluziju, što bi sve zajedno trebalo podstaći ekonomski rast.

"Prelazak na obnovljivu energiju, nove električne mreže, energetska efikasnost i nisko-ugljenična mobilnost mogu povećati globalni BDP za oko 2,0 posto ovog desetljeća, stvarajući 30 miliona novih radnih mjesta", zaključila je direktorica MMF-a.

PODIJELI:

TAGOVI:

MMF

globalni rast

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital