Kapital / IZVJEŠTAJI

Najgora recesija ikada, još je neizvjestan potpuni privredni oporavak

28.12.2020. 13:08 / Izvor: Akta.ba

Pandemija Covida 19 gurnula je globalnu ekonomiju u jednu od najgorih recesija ikada. Još je neizvjesno kada bi moglo da dođe do potpunog oporavka privredog oporavka.

Nedavni napredak sa vakcinama protiv koronavirusa učinio je ekonomske izglede nešto boljim, ali neki analitičari kažu da bi potencijalno sporo uvođenje vakcina u zemljama u razvoju moglo da ukoči povratak aktivnosti na nivo pre pandemije.

Oni upozoravaju da bi nove mjere zatvaranja u Evropi, s ciljem sprječavanja ponovnog rasta broja zaraženih, mogle da sputaju ekonomski oporavak čak i industrijski razvijenih zemalja, piše CNBC, prenosi Tanjug. 

Otkriće vakcine je snažan podsticaj za opravak, ali tek 2022. godine”, ocijenili su ekonomisti City banke u decembarskom izvještaju, dodajući da će, ipak, “u 2021. biti jasnog poboljšanja” globalne ekonomije, dijelom i zato što “nije teško biti bolji od 2020”.

Brzo širenje virusa covid, koji je krajem 2019. izbio u Kini, natjeralo je mnoge zemlje na višemjesečne blokade ove godine, što je rezultiralo katastrofalnim padom bruto domaćih proizvoda, kao najšire mjere ekonomske aktivnosti, u mnogim ekonomijama.

Tako će, prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) godišnji pad eurozone u 2020. godini iznositi gotovo 8,0 posto, Japana 5,0, SAD-a oko 4,0 procenta, a jedino će Kina zabilježiti rast od 1,8 odsto.

Međunarodni monetarni fond (MMF) procjenjuje da bi globalna privreda mogla ove godine da potone za 4,4 posto, nakon čega bi 2021. trebalo da uslijedi rast od 5,2 procenta. Fond je, međutim, upozorio da će, uprkos tome što je svjetska ekonomska aktivnost počela u oktobru da se oporavlja, povratak na nivo prije pandemije biti “dug, neujednačen i neizvjesan”.

Jedna od glavnih karakteristika korona zaključavanja širom svijeta je potpuno ili djelimično zatvaranje granica, čime je blokiran veći dio međunarodnih putovanja.

Prema podacima Svjetske turističke organizacije Ujedinjenih nacija, do 1. novembra je više od 150 zemalja i teritorija ublažilo mjere ograničenja vezane za kovid, ali su na snazi još mnoge restrikcije koje se odnose na prekogranična kretanja.

Te mjere, između ostalog, uključuju: otvaranje granica samo za pripadnike određenih nacionalnosti ili iz određenih destinacija; zahtjev da posjetioci posjeduju negativan rezultat na kovid test da bi im se dozvolio ulazak u zemlju; i mjere karantina ili samoizolacije za posjetioce po dolasku u zemlju.

Jedna od glavnih posljedica ekonomskog pada izazvanog pandemijom je snažan gubitak radnih mjesta na globalnom nivou.

Prema izvještaju OECD-a, u nekim zemljama su negativni efekti kovida-19 na tržište rada na samom početku bili “deset puta veći od onih zabilježenih u prvim mjesecima globalne finansijske krize 2008.”

Pri tome najteže su bili pogođenji zaposleni u uslužnim djelatnostima i radnici sa niskim primanjima, koji su pretrpjeli veće gubitke posla ili prihoda.

Takođe, gotovo sve ekonomije svijeta ulaze u Novu godinu sa primjetno većim dugovima jer su vlade povećale zaduživanje i rashode za očuvanje radnih mjesta i zadržavanje radnika na poslu. Globalno, ukupni pakteti mjera za ublažavanje ekonomskog udara pandemije dostigli su 12 biliona dolara, procijenio je MMF u oktobru.

Taj nesvakidašnji nivo potrošnje gurnuo je globalni javni dug do rekornog nivoa svih vremena, ali države i pored toga ne bi trebalo da preuranjeno povuku mjere fiskalne podrške svojim privredama, poručio je Fond.

Prema procjenama MMF-a, javni dug razvijenih zemalja će u tekućoj godini iznositi preko 120 odsto BDP-a, pri čemu će najviši nivo duga od gotovo 140 procenata BDP-a imati SAD, zatim eurozona oko 98 posto, Kina 80, a zemlje u razvoju 70 procenata.

S obzirom na to da su mnogi radnici i dalje nezaposleni, da se mala preduzeća bore sa problemom likvidnosti i da će 80 do 90 miliona ljudi vjerovatno pasti u ekstremno siromaštvo 2020. kao rezultat pandemije, čak i nakon dobijanja dodatne socijalne pomoći, prerano je da države uklinu vanredne mjere podršku”, ističe MMF.

Ogromnu podršku ublažavanju ekonomskih posljedica od korone pružile su i centralne banke smanjenjem kamatnih stopa do rekordno niskih nivoa, kako bi pomogle vladama u upravljaju njihovim dugom.

Američke Federalne rezerve, čija monetarna politika utiče na ekonomije širom svijeta, spustila je kamatne stope skoro na nulu i obećala da ih neće podizati sve dok inflacija ne pređe targetirani nivo od 2,0 procenta.

Pored toga, jednu od značajnih mjera kojima su centralne banke u Evropi, SAD-u i na tržištima u razvoju pribegavale u okviru napora za ublažavanje korona krize predstavlja i povećanje kupovina hartija od vrijednosti s ciljem ubrizgavanja više novca u finansijski sistem i podrška likvidnosti njihovih privreda, podsjeća se u tekstu CNBC-a.

PODIJELI:

TAGOVI:

recesija

privredni oporavak

covid19

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital