Najveći rast industrijske proizvodnje u 2019. zabilježen u ZHK/Ž - 11,6 posto

Prema analizi Federalnog zavoda za programiranje razvoja struktura industrijske proizvodnje u 2019. godini se neznatno promijenila u odnosu na 2018. godinu tako da i dalje najveće učešće ima prerađivačka industrija 73,2 posto, proizvodnja električne energije 15,9 posto i rudarstvo 10,8 posto.

Ukupnom rastu industrijske proizvodnje u FBiH u 2019. najviše doprinosi rast ostvaren u području proizvodnje računara i elektroničkih i optičkih proizvoda za 20,6 posto, dok je najveći pad ostvaren u proizvodnji tekstila za 20,5 posto.

Gledano po kantonima, najveći rast ukupne industrijske proizvodnje zabilježio je Zapadnohercegovački kanton za 11,6 posto, Unsko-sanski kanton za 3,8 posto i Sarajevski kanton za 3,7 posto, dok je najveći pad indutrijske proizvodnje zabilježio Bosansko-podrinjski kanton 27,3 posto, Zeničko-dobojski kanoton 6,4 posto i Posavski kanton 4,7 posto.

Kada se govori o izvozu u 2019. godini u Federaciji BiH ostvaren je u ukupnom iznosu od 7.620 miliona KM što je za 3,7 posto manje u odnosu na izvoz u 2018. godini. Ove godine najveće učešće u izvozu Federacije BiH ima Tuzlanski kanton sa 23,5 posto, dok najmanje učešće ima Kanton 10 sa 1,4 posto.

Povećanje izvoza zabilježeno je u nekoliko kantona FBiH, najviše u Unsko-sanskom kantonu za 12,5 posto, Bosansko-podrinjskom za 11,0 posto i Kantonu 10 za 10,0 posto, dok je najveće ostvareno smanjenje izvoza zabilježeno u Hercegovačko-neretvanskom kantonu za 16,4 posto i Zeničko-dobojskom kantonu za 10,2 posto.

U 2019. godini u Federaciji BiH ostvaren je uvoz u ukupnom iznosu od 13.845 miliona KM što je za 4,4 posto više u odnosu na 2018. godinu. Najveće učešće u uvozu Federacije BiH i dalje ima Sarajevski kanton sa 35,2 posto i Tuzlanski kanton sa 15,5 posto, dok najmanje učešće ima Kanton 10 sa svega 0,7 posto i Bosansko-podrinjski sa 0,6 posto.

Povećanje uvoza zabilježeno je u skoro svim kantonima FBiH, najviše u Posavskom kantonu za 11,7 posto i Tuzlanskom kantonu za 10,3 posto, dok je ostvareno smanjenje uvoza u tri kantona i to najviše u Bosansko-podrinjskom kantonu za 28 posto, Kantonu 10 za 24,4 posto i Zeničko-dobojskom kantonu za 4,2 posto.

Trgovinski deficit Federacije BiH u 2019. godini ostvaren je u iznosu od 6.225 miliona KM i bilježi povećanje za 16,2 posto u odnosu na vanjskotrgovinski deficit u prošloj godini.

Deficit je zabilježen u svim kantonima FBiH osim u Bosansko-podrinjskom kantonu koji bilježi suficit već četri godine zaredom (94 mil. KM) i u Kantonu 10 (9,1 mil. KM).

Povećanje deficita zabilježeno je u većini kantona FBiH pri čemu je ove godine najveći rast trgovinskog deficita zabilježen u Zeničko-dobojskom kantonu za 94,0 posto (prošlogodišnji deficit u tom kantonu je iznosio 105 mil. KM) i Tuzlanskom kantonu za 64,7 posto u odnosu na prošlu godinu, dok je jedino smanjenje deficita zabilježeno u Unsko-sanskom kantonu za 28,9 posto. Najveća promjena trgovinskog bilansa zabilježena je u Kantonu 10 koji je iz deficita (prošlogodišnji deficit u tom kantonu je iznosio 31,3 mil. KM) ove godine prešao u suficit u iznosu od 9,1 mil KM.

Prema podacima Porezne uprave FBiH, u 2019. godini u Federaciji BiH, ukupni prihodi od poreza na dohodak iznosili su 427.995.851 KM. Najviše uplaćenih poreza prikupljeno je po osnovu dohotka od nesamostalne djelatnosti 313,6 miliona KM, zatim slijedi dohodak od iznajmljivanje imovine 50,8 miliona KM, zatim dohodak od samostalne djelatnosti 19,8 miliona KM.

Najviši poreski prihodi u 2019. godini ostvareni su u Kantonu Sarajevo u iznosu od 160,9 miliona KM, Tuzlanskom kantonu u iznosu od 62,8 mililiona KM i Zeničko-dobojskom u iznosu od 49,6 miliiona KM, dok su najniži poreski prihodi ostvareni u Bosansko-podrinjskom kantonu u iznosu od 4,9 mililiona KM i Posavskom kantonu u iznosu od 4,4 mililiona KM.

Poreski prihodi po glavi stanovnika u FBiH iznose 195,4 KM. Najviši poreski prihodi/PC (per capita) u 2019. godini ostvareni su u Kantonu Sarajevo u iznosu od 383,9 KM, Hercegovačko-neretvanskom u iznosu od 219,3 KM i Bosansko-podrinjskom kantonu u iznosu od 212,8 KM, a najniži u Unsko-sanskom u iznosu od 99,40 KM i Kantonu 10 u iznosu od 94,9 KM po glavi stanovnika.